12. predavanje u nizu pod naslovom “Nobelova nagrada za fiziku 2022. – temelj za kvantna računala” profesor Miroslav Dorešić održao je 16. studenoga u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zadru, pred mnoštvom zainteresiranih srednjoškolaca, njihovih profesora i Matičara. Nema fizike bez fizike 20. stoljeća, kvantne fizike, naglasio je Dorešić na početku svoga izlaganja posvećenog nobelovcima Antonu Zeilingeru, Johnu F. Clauseru i Alainu Aspectu, koji su proveli revolucionarne eksperimente koristeći zapletena kvantna stanja, gdje se dvije čestice ponašaju kao jedna jedinica čak i kada su odvojene. Niti jedan rezultat kvantne mehanike posljednjih sto godina nije izazvao takvu uznemirenost ljudskog duha kao što je izazvao fenomen kvantne spregnutosti čestica, ili kako ga je Einstein, koji je teoriju ovakvog djelovanja 30 godina osporavao, nazvao „sablasnim djelovanjem na daljinu”. Danas, nakon punih sto godina od rađanja kvantne fizike, ta uznemirenost je posebno izražena jer su pokusi i mjerenja nobelovca Zeilingera srušili svaku nadu, svaki nedosanjani san materijalističkih filozofa i njihova maštanja o tzv. skrivenim varijablama u fizici mikrosvijeta. Intrigira i mogućnost da to „sablasno djelovanje na daljinu” ima čak i svoju primjenu u kvantnim računalima i kvantnom internetu? Upravo taj fenomen isprepletenosti-spregnutosti dviju mikro čestica (i to na bilo kojim udaljenostima) sama je bit funkcioniranja kvantnih računala koja za izračun, umjesto tisuću godina potrebnih klasičnim računalima, trebaju tek nekoliko sekundi. Trijumf kvantne fizike u prošlom stoljeću – u smislu objašnjenja periodnog sustava elemenata, ili pak kovalentne veze bez koje ne može nikako ni organska kemija, pa ni život na zemlji – ništa je pred ovim gotovo nadnaravnim trijumfom. Mladi su srednjoškolci s velikom su pažnjom popratili ovo predavanje i na kraju postavili nekoliko pitanja uz budućnost ove teme.
Danas u mirovini, profesor Dorešić ima bogato radno iskustvo na području matematike i fizike. Objavio je više znanstvenih radova iz područja teorijske i matematičke fizike u najeminentnijim svjetskim časopisima. Radio je, između ostaloga, kao profesor matematike i fizike u Matematičko-informatičko obrazovnom centru u Zagrebu, asistent na Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu, na Institutu Ruđer Bošković, u Ministarstvu prosvjete i športa te na mnogim drugim važnim projektima kao što je kurikularna reforma i državna matura. Dragovoljac je Domovinskog rata. Odlikovan je odličjima: Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom hrvatskog trolista.