Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuje predavanje Miroslava Dorešića: „Nobelova nagrada za fiziku 2022. – temelj za kvantna računala”.

Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, u četvrtak 16. studenoga, s početkom u 18:00.

Nijedan rezultat kvantne mehanike posljednjih sto godina nije izazvao takvu uznemirenost ljudskog duha kao što je izazvao fenomen kvantne spregnutosti čestica, ili kako ga je Einstein nazvao „sablasnim djelovanjem na daljinu”.

Danas, nakon punih sto godina od rađanja kvantne fizike, ta uznemirenost je posebno izražena jer su pokusi i mjerenja nobelovca Zeilingera srušili svaku nadu, svaki nedosanjani san materijalističkih filozofa i njihova maštanja o tzv. skrivenim varijablama u fizici mikrosvijeta. I ne samo to, zamislite, je li moguće da to „sablasno djelovanje na daljinu” ima čak i svoju primjenu u kvantnim računalima i kvantnom internetu? Upravo taj fenomen isprepletenosti-spregnutosti dviju mikro čestica (i to na bilo kojim udaljenostima) sama je bit funkcioniranja kvantnih računala koja za izračun, umjesto tisuću godina potrebnih klasičnim računalima, trebaju tek nekoliko sekundi. Trijumf kvantne fizike u prošlom stoljeću – u smislu objašnjenja periodnog sustava elemenata, ili pak kovalentne veze bez koje ne može nikako ni organska kemija, pa ni život na zemlji – ništa je pred ovim gotovo nadnaravnim trijumfom.

Miroslav Dorešić rođen je 1950. u Plavšincu, općina Novigrad Podravski. Osnovnu školu pohađao je u Križevcima i Zagrebu. Maturirao je 1969 na XV. matematičkoj gimnaziji u Zagrebu. Kao srednjoškolac sudjeluje na međunarodnim srednjoškolskim olimpijadama iz fizike u Budimpešti i Brnu, gdje osvaja treću nagradu. Diplomirao je teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Od svibnja 1978. do rujna 1986. radi kao profesor matematike i fizike u Matematičko-informatičko obrazovnom centru u Zagrebu, a od tada pa do svibnja 1992. kao asistent na Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu.

Tijekom 1988. boravi u sklopu znanstvene razmjene u SAD-u na Florida State University, Tallahasse, Florida. Od svibnja 1992. do 2012. radi na Institutu „Ruđer Bošković”, na Zavodu za teorijsku fiziku. Objavio je više znanstvenih radova iz područja teorijske i matematičke fizike u najeminentnijim svjetskim časopisima.

Od studenoga 1994. do ožujka 1995. obnaša dužnost ravnatelja Zavoda za školstvo pri Ministarstvu prosvjete i športa, a od svibnja 1995. do lipnja 1998. tajnik je za školstvo i znanost u Glavnom tajništvu HDZ-a. U lipnju 1998. predsjednik dr. Franjo Tuđman imenuje ga zamjenikom ministra prosvjete i športa u Vladi RH. Autor je projekta školske računalne mreže CROSNet i projekta distribucije udžbenika. Projekt CROSNet dobiva pohvale na prezentaciji u UNESCO-u i na Prvoj međunarodnoj konferenciji o uvođenju modernih komunikacijskih i računalnih tehnologija u obrazovanje koja se održala u travnju 1999. godine u Kijevu (Ukrajina).

Krajem 1999. godine vraća se na Institut „Ruđer Bošković”, a sve do rujna 2003. godine kao član Odbora za školstvo pri HDZ-u priprema radne materijale za saborske zastupnike na temu kritike predložene reforme školstva te sudjelujem u nekoliko proširenih sjednica Saborskog odbora za obrazovanje. Priprema također novi Zakon o udžbenicima i zalaže se za uvođenje državne mature.Piše članke za rubriku Stajališta u dnevnom listu Vjesnik.

Dragovoljac je Domovinskog rata. Odlikovan je odličjima: Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom hrvatskog trolista.

Novi je broj Zadarske smotre u tisku, a u elektroničkom obliku možete ga pročitati ovdje:

Zadarska smotra 4, 2023

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavlja E-rječnik pazinskoga govora, autorice Marije Gagić.

O e- rječniku će govoriti: dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus, prof. dr. sc. Ivica Vigato te Marija Gagić, autorica. Predstavljanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, u četvrtak 9. studenoga, s početkom u 18:00.

2017. godine, u izdanju Katedre čakavskog sabora za povijest Istre i Ogranka Matice hrvatske u Zadru objavljen je Rječnik pazinskoga govora.

2023. godine, Ogranak Matice hrvatske u Zadru objavljuje njegov elektronički oblik. Naime, svakoj je natuknici pridodan  audiozapis izgovora pojedinog leksema. Pritiskom na ikonu omogućena je reprodukcija snimljenoga glasa. Ovakav suvremeni leksikografski pristup od višestruke je koristi znanstvenicima i laicima, pogotovo zbog preglednosti te lakše dostupnosti i pretraživosti nego u tiskanom obliku. Elektronički rječnik pohranjen je na DVD-u.

Marija Gagić (rođ. Gojtanić) rođena je u Pazinu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju . Nakon toga odlazi u Rijeku gdje 1968. završava studij matematike i fizike. Svoj radni vijek započinje kao profesorica matematike i fizike u Gimnaziji u Maglaju. Nakon dvije godine seli u Zadar, gdje nastavlja s radom u srednjoj školi do mirovine, i gdje i danas živi.

Profesor Ante Uglešić u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, 26. listopada, održao je predavanje Krsni zdenac s imenom kneza Višeslava, najpoznatiji nacionalni i vjerski simbol Hrvata. Prof. Uglešić na predavanju govorio je o rezultatima najnovijih istraživanja vezanih uz krsni zdenac s imenom kneza Višeslava, koje je objavio u knjizi pod naslovom “U potrazi za Višeslavovom krstionicom”. Temeljem svih rezultata dosadašnjih istraživanja, objavljenih radova, novopronađenih povijesnih izvora, neobjavljenih istraživanja ninske krstionice koje je proveo tadašnji Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru 2001. godine i drugih činjenica, u toj je knjizi donesena sinteza svega povezanog s tim spomenikom, a rezultati do kojih je autor došao umnogome mijenjaju ne samo dosadašnje spoznaje o krsnom zdencu s imenom kneza Višeslava, već i saznanja o nekadašnjoj ninskoj prvostolnici općenito. Autor iznosi dokaze da krsni zdenac nije povezan s najranijim pokrštenjem Hrvata kako se to dosad uglavnom smatralo, nego s uspostavom ninske biskupije kao sjedišta hrvatskog biskupa. Također donosi mišljenje da bi Višeslav po svemu sudeći trebao biti sin kneza Domagoja, čime upotpunjuje genealogiju hrvatskih narodnih vladara druge polovice 9. stoljeća. Krsni zdenac s imenom kneza Višeslava javnosti je postao poznat nakon što je 1852. otkriven u kapucinskom samostanu na otočiću Giudecca u Veneciji, odakle je iduće godine prenesen u venecijanski muzej Correr. S vremenom je zdenac za Hrvate stekao gotovo kultno značenje i postao jedan od najprepoznatljivijih nacionalnih i vjerskih simbola, osobito nakon što je 1942. godine prenesen u Hrvatsku. Najzaslužniji za dolazak krsnog zdenca u Hrvatsku bio je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Potkraj svibnja 1942. godine, u zamjenu za dvije slike Vittorea Carpaccia iz zagrebačke Strossmayerove galerije (Sveti Petar Mučenik i Sveti Sebastijan), Italija je prepušta Nezavisnoj Državi Hrvatskoj te je krstionica smještena u palači HAZU, u Zagrebu. Nakon Drugoga svjetskog rata prenesena je u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, gdje se i danas nalazi. Replika Višeslavove krstionice nalazi se u Muzeju ninskih starina, a sadreni odljev u Gliptoteci u Zagrebu. (fotografije:  “Zadarski list / Luka Jeličić”)