Promovirana zbirka pjesama Marine Maras Parać: Moje su ruke zastave

objavljeno: 29. 10. 2023.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru, u suradnji s udrugom umjetnika Spark iz Velike Gorice,
u svojoj je dvorani 19. listopada predstavio zbirku pjesama Marine Parać Maras: Moje su
ruke zastave. Program je moderirala predsjednica udruge Spark, gđa Nevenka Lang. Ona je
istaknula kako u Marininim pjesama izvire želja za duhovnošću i nekim lakšim, plemenitijim
postojanjem. Zato radi na sebi i razvija se u osobu dostojnu poštovanja i divljenja. Njen bogat
nutarnji život povezan s prirodom, tješi je i podsjeća na ono nešto što je trajnije od života
ljudi, kojima vrijeme neumitno prebrzo odlazi, na ono, što zna i osjeća da je vječno. Poezija i
metafizika u vječitom su zagrljaju, baš kao i u Marininim pjesmama. Pjesme su na
predstavljanju čitali: zadarski glumac Vinko Radovčić, Marina Parać Maras, autorica, te
Siniša Belošević, velikogorički glazbenik, skladatelj i pjesnik koji je i otpjevao nekoliko
pjesama uz pratnju gitare. Pročitan je dio predgovora knjige koji je napisala profesorica Đurđa
Parać. Prema njezinim riječima Marinine pjesme, uvijek u procjepu, kao i forma pjesme u
prozi u kojoj piše, hodaju po rubu dvaju svjetova. U žudnji za nedostižnim i u svijetu u kojem
moramo biti. Pjesme su njene bogatstvo osjećaja, pune su čežnje i žudnje za spoznajom
svekolike zbilje. Propituju, i to je neupitno izvor istinskog pjesništva. „Postojim li ili sam
samo iluzija“? U potrazi za sobom u vraćanju sebi samoj „u procjepu vlastitog života“,
Marina je iznjedrila zbirku pjesama i svrstala se, udišući punim plućima, u svijet pjesništva.
Knjiga Moje su ruke zastave pokupila je sve izgubljene komadiće ranjene duše kako bi
dotakla čitatelja u potpunosti. Ruke su moje zastave / Što lepršaju na vjetru / Ponosno smjelo
/ I grle sve / Što srce bi htjelo … (pjesma Moje su ruke zastave). Zbirku je 2022. godine
objavila udruga Spark iz Velike Gorice. Marina Parać Maras rođena je u Drnišu.
Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje završila je u Zadru, gdje i danas živi. Trenutno
je zaposlena u Dječjem vrtiću Sunce u Zadru. Članica je kulturno-umjetničke udruge Spark iz
Velike Gorice. Ovo joj je prva objavljena knjiga. Osim pisanja i psihologije, uz rad u struci,
njeni interesi uključuju volontiranje, glumu, ples, jahanje, fotografiranje, planinarenje, glazbu.
Kao svoje životne ciljeve ističe rad u struci, promicanje kvalitete tog rada, kontinuirano
profesionalno usavršavanje te, naravno pisanje, kojim se počela baviti još u ranoj mladosti i
sada mu se ovom zbirkom vraća.

Predavanje prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešića: KRSNI ZDENAC S IMENOM KNEZA VIŠESLAVA

objavljeno: 24. 10. 2023.

Čast nam je pozvati Vas na predavanje prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešića “KRSNI ZDENAC S IMENOM KNEZA VIŠESLAVA”, Najpoznatiji nacionalni i vjerski simbol Hrvata.

Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, u četvrtak, 26. listopada 2023., s početkom u 18:30.

Na predavanju će se prezentirati rezultati najnovijih istraživanja vezanih uz krsni zdenac s imenom kneza Višeslava koje je autor objavio u knjizi pod naslovom “U potrazi za Višeslavovom krstionicom”. Temeljem svih rezultata dosadašnjih istraživanja, objavljenih radova, novopronađenih povijesnih izvora, neobjavljenih istraživanja ninske krstionice koje je proveo tadašnji Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru 2001. godine i drugih činjenica, u toj je knjizi donesena sinteza svega povezanog s tim spomenikom, a rezultati do kojih je autor došao umnogome mijenjaju ne samo dosadašnje spoznaje o krsnom zdencu s imenom kneza Višeslava, već i saznanja o nekadašnjoj ninskoj prvostolnici općenito. Autor iznosi dokaze da krsni zdenac nije povezan s najranijim pokrštenjem Hrvata kako se to dosad uglavnom smatralo, nego s uspostavom ninske biskupije kao sjedišta hrvatskog biskupa. Također donosi mišljenje da bi Višeslav po svemu sudeći trebao biti sin kneza Domagoja, čime upotpunjuje genealogiju hrvatskih narodnih vladara druge polovice 9. stoljeća.

Radujemo se Vašem dolasku!

Zahvala na izrazima sućuti

objavljeno: 19. 10. 2023.

U utorak 17. listopada, na Novom groblju u Bibinjama, uz vjerski obred, pokopan je naš počasni predsjednik Božidar Šimunić.

Ovim putem zahvaljujemo svima koji su nam uputili izraze sućuti.

Pamtimo ćemo dragoga Božu kao vjernoga Matičara, marljivoga radnika, dobroga učitelja i velikoga prijatelja.

Rezultati koji su iza njega ostali, bit će sigurno poticaj mlađim naraštajima za kulturni rad, kako na korist svoje lokalne sredine, tako i hrvatske nacionalne kulture uopće.

Neka mu je vječna hvala i slava!

Predstavljanje zbirke pjesama Marine Parać Maras: “Moje su ruke zastave”

objavljeno: 17. 10. 2023.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavlja zbirku pjesama Marine Parać Maras: „Moje su ruke zastave“.

Sudjeluju: Nevenka Lang, Siniša Belošević, Vinko Radovčić, Nika Radetić te Marina Parać Maras, autorica.

Predstavljanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, u četvrtak 19. listopada, s početkom u 18:30.

Marina Parać Maras rođena je u Drnišu. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje završila je u Zadru, gdje i danas živi. Trenutno je zaposlena u Dječjem vrtiću Sunce u Zadru. Članica je kulturno-umjetničke udruge Spark iz Velike Gorice. U nakladi te Udruge objavila je ovu knjigu 2022.godine.

Osim pisanja i psihologije, uz rad u struci, njeni interesi uključuju volontiranje, glumu, ples, jahanje, fotografiranje, planinarenje, glazbu.

„Marina je pjesnikinja čistog otvorenog srca. U svojim pjesmama srce stavljana dlan i otkriva svoje toplo biće koje teži uzvišenom i kako ona sama kaže, prati svoju ucrtanu stazu.“ (iz osvrta Nevenke Lang, predsjednice Udruge umjetnika Spark)

Tužna vijest, preminuo Božidar Šimunić

objavljeno: 16. 10. 2023.

S tugom u srcu javljamo da je danas, 16. listopada, u 89. godini života, preminuo Božidar Šimunić, počasni predsjednik našega Ogranka. Dužnost predsjednika našega Ogranka obnašao je u dva mandata, od 2010. do 2018. godine.

Božidar Šimunić rodio se 1934. u Bibinjama. U Zadru je završio učiteljsku školu. U našem gradu je i pripadnik prvog naraštaja studenata Filozofskog fakulteta, gdje je studirao materinski jezik i jugoslavenske književnosti. Jedan je od nekoliko apsolvenata koji su prvi diplomirali 1960. godine. Kao student obnašao je dužnost predsjednika Saveza studenata a bio je i prvi stipendist Republike, te dobitnik rektorove nagrade Zagrebačkog sveučilišta. Bio je među prvim Bibinjcima koji su poslije Drugoga svjetskoga rata krenuli u srednju školu i na fakultet. Poslije više godina srednjoškolske profesure u gradovima unutrašnjosti Hrvatske, 1971. vratio se u Zadar kao novinar Radio Zadra. Ubrzo je postao i glavni urednik zadarske radijske kuće. Na toj dužnosti, između ostaloga, na svoju je odgovornost prvi put pustio da se vlastitim glasom na radio valovima javi jedan velikodostojnik Katoličke crkve – zadarski nadbiskup monsinjor Marijan Oblak, na otvorenju muzeja Stalne izložbe crkvene umjetnosti 1976. godine. Emitirano je njegovo izlaganje ravnopravno s izlaganjima akademika Grge Novaka i Stipe Šuvara. Uskoro je postao i urednik televizijske ekipe u Zadru Televizije Zagreb, kasnije Hrvatske televizije. Posebice treba istaknuti da je, kao jedini televizijski novinar iz Zadra, bez odlaganja i reprezentativno izvještavao o srpskoj agresiji na Zadar i cjelokupni prostor Benkovca, Obrovca, Paga, sve do šibenskoga područja. Dok je bio urednik televizije u Zadru, odnosno kasnije TV centra, Zadar je dobio, i to u doba najžešćih napada na grad, svoj televizijski studio odakle se izravno uključivao u programe Hrvatske televizije, odnosno emitirao svoj program.

Poslije odlaska u mirovinu djelatno se uključio u rad Matice hrvatske. Bio je član ove kulturne institucije više od 60 godina. U vrijeme Hrvatskog proljeća bio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Sisku, a od 2010. do 2018. predsjednik zadarskoga Ogranka. Od 2018. godine počasni predsjednik. U radu Matičina ogranka u Zadru veoma se istakao organizacijom i vođenjem predavanja i predstavljanja knjiga i sličnih izdanja. Velik je i njegov prinos priredbama Domaća rič na kojima je redovito nastupao, izlažući znanstvene priloge i autentične zapise domaće riječi. Bio je aktivan i kao suradnik Zadarske smotre u kojoj je objelodanjeno više njegovih članaka. Surađivao je i u filološkom časopisu Čakavska rič.

Upravo u svojoj kroatističkoj struci ostvario je vlastito životno djelo. Riječ je o Rječniku bibinjskoga govora, jednom od najopsežnijih i najvažnijih prinosa čakavskoj leksikografiji uopće. Rječnik je objavljen u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Zadru, 2013. godine. To djelo govori o Bibinjama kao čitava biblioteka vrijednih knjiga, ne samo o domaćem govoru nego i o ukupnom životu toga mjesta, pa i o širem kontekstu prošlosti i sadašnjosti zadarskoga područja. Nakon znatnoga novinarskoga udjela u životu Bibinja (uređivanje mjesečnika Taline) Božidar Šimunić ostavio je u Bibinjama trag koji će i nakon više stoljeća biti dragocjen. Njegov će rječnik ući u sve najvažnije kroatističke knjižnice u Hrvatskoj, sigurno i u mnoge u inozemstvu. Puno je truda uložio u skupljanje starina i u organizaciju etnološke zbirke u staroj školi u Bibinjama.

Hvala mu za velike nesebične doprinose na ostvarenju ciljeva Matice hrvatske!