Elis Gobo održala pjesničku večer

Ogranak Matice hrvatske u Zadru priredio je 10. svibnja pjesničku večer istarske pjesnikinje Elis Gobo. Gost večeri bio je zadarski književnik Ante Gregov Jurin. U glazbenom dijelu programa sudjelovala je Lucija Iglić, učenica 4. razreda srednje škole, Glazbene škole Blagoja Berse, na gitari. Kroz program je vodio: Ivan Paštar. Publika je uživala u autorskoj izvedbi zvučne istarske čakavice Elis Gobo. Elis Gobo piše poeziju i prozu. Pjesme su joj objavljene u zajedničkim zbirkama poezije Žavajon, Pićonski feroliferalići i Spoda menduli: versi z labinjonske skanciji, u zborniku Domaća rič te u časopisima RepublikaZadarska smotra i Nova Istra. Svoju je poeziju  predstavljala na pjesničkim večerima Matice hrvatske u Puli, Ćakulodi na Špini u Labinu, Veršima na šterni Vižinada, Barakovićevim danima u Zadru, Večeri na Brižićevin dvuoru u Preku. Ove će se godine predstaviti na pjesničkoj manifestaciji Ča vrh arbe na Rabu. Svojim pjesmama i njihovim interpretacijama želi ostaviti dojam i izazvati reakciju kod čitatelja i slušača.  Piše o temama ljubavi i intimnosti, majčinstva, rodbinskih veza, prijateljstva, nepravde, unutarnje borbe i previranja, samoaktualizacije i sl.

predavanje dr. sc. Borisa Dželalije, prof. emeritusa: “Otrovanja životinjskim otrovima”

Odjel za zdravstvo Ogranka Matice hrvatske u Zadru priređuje predavanje dr. sc. Borisa Dželalije, prof. emeritusa: “Otrovanja životinjskim otrovima”. Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, u četvrtak 16. svibnja, s početkom u 19:00.

U Hrvatskoj stradavanje od ugriza ili uboda otrovnih životinja traje tijekom toplih mjeseci; u proljeće, ljeto i  ranu jesen, a tijekom zime ili ih nema ili su rijetkost.  Najveću opasnost za ljudsko zdravlje prijete otrovi i mikroorganizmi, uneseni u ljudsko tijelo ugrizom ili ubodom, zmije otrovnice (poskok, riđovka), pauka crne udovice, krpelja, pčela, osa, stršljena, bumbara, morskih ježeva, vlasulja, meduza, riba paukovki, škarpinki i ostalih.

MH Otrovanje zivotinjskim otrovima-01

Preminuo akademik Luko Paljetak

U nedjelju 12. svibnja u 81. godini života preminuo je naš suradnik i prijatelj akademik Luko Paljetak.

Luko Paljetak  rođen je 19. kolovoza 1943. Diplomirao je 1968. na Filozofskom fakultetu u Zadru, a doktorirao 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadru kao dramaturg i redatelj u Kazalištu lutaka, kao asistent na Filozofskom fakultetu i urednik našega časopisa Zadarska revija. Od 1978. živio je u Dubrovniku. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1997. godine.

Jedan je od najplodnijih suvremenih hrvatskih književnika s preko 150 knjiga tiskanih do 2019; objavio je četrdesetak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu (npr. Miševi i mačke naglavačke, 1973; Maštoglavice, 2015), desetak grafičko-pjesničkih mapa, dva romana, a pisao je i drame (Poslije Hamleta, 1993), radiodrame (sabrane u knjizi Kazalište u zraku, 2001), bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu (Lutke za kazalište i dušu, 2007) i dr.

U izdanju našega Ogranka objavljene su mu knjige:  “Nakupine”, zbirka pjesama (2017.) te  zbirka pjesama “Balade i druge pjesme, a sve u slavu pokojnog, nažalost, meštra Villona” ( suautor  Momčilo Popadić, 2020).

Bio je plodan prevoditelj s engleskoga, francuskoga (Antoine de Saint-Exupéry), španjolskoga (Federico García Lorca, Pablo Neruda), slovenskoga (France Prešeren), talijanskoga i ruskoga jezika; najistaknutije mu je prevoditeljsko djelo drugi hrvatski prijevod “Uliksa” (1991) Jamesa Joycea te prepjevi Shakespeareovih “Soneta” (1984), “Canterburyjskih priča” (1986) Geoffreyja Chaucera i engleskih romantičkih pjesnika.

Dobitnik je nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus (1995), nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2012) te brojnih drugih nagrada i priznanja.

U našem je Ogranku bio rado viđeni i česti gost, suradnik i prijatelj. Predstavljali smo njegove knjige, redovito je surađivao u Zadarskoj smotri.  Zahvaljujemo dragom Luku na velikim nesebičnim doprinosima kojima smo zajedno ostvarivali ciljeve Matice hrvatske!

 

IMG-20231212-WA0015

Radomir Jurić, Milena Dundov i Luko Paljetak u Kneževoj palači u Zadru u prosincu 2023.

Pjesnička večer Elis Gobo

Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuje pjesničku večer istarske pjesnikinje Elis Gobo. Gost večeri  zadarski je književnik Ante Gregov Jurin.

U glazbenom dijelu programa sudjeluje Lucija Iglić, učenica 4. razreda srednje škole, Glazbena škola Blagoja Berse, na gitari.

Kroz program vodi:  Ivan Paštar, prof. i dipl. oec
Dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1
Petak, 10. svibnja 2024.
Početak u 19:00

 

Radujemo se Vašem dolasku!

pjesnička večer Elis Gobo plakat

11. travnja u Zadru prikazan zbornik radova u čast Radoslavu Katičiću – UČITELJ I PRIJATELJ

U organizaciji Matice hrvatske i zadarskoga Ogranka Matice hrvatske, u Zadru je 11. travnja prikazan zbornik Učitelj i prijatelj, zbornik radova u čast akademiku Radoslavu Katičiću. O zborniku su govorili: dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru, akademik Stjepan Damjanović, jedan od urednika Zbornika, dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus te dr. sc. Marinko Šišak, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Skradinu. Dr. Jurić pozdravio je okupljene prisjetivši se svojih susreta s Katičićem. Na sam se naslov zbornika, Učitelj i prijatelj, u svom govoru osvrnuo akademik Damjanović, naglasivši kako je svima koji su imali priliku upoznati Katičića jasno da upravo te dvije riječi dobro ukazuju kako znanstvena zajednica doživljava Radoslava Katičića. U nastavku svoga izlaganja govorio je o prilozima četiri zadarska autora u zborniku (Radomir Jurić, Josip Lisac, Tihomil Maštrović, Vesna Jakić Cestarić). Profesor Šišak kratko je predstavio ostala 24 priloga. O svojoj suradnji s Radoslavom Katičićem govorio je profesor Lisac kazavši kako je Radoslav Katičić po mnogočemu zadužio, ne samo hrvatsku filologiju, već domaću akademiju generalno. Utemeljio je studij opće lingvistike i indologije. Bio je član JAZU-a te nekoliko europskih akademija, jedan je od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, napisao više od 20 znanstvenih knjiga. Na kraju se prisutnima obratila i poznata zadarska jezikoslovka dr. sc. Vesna Jakić Cestarić pročitavši iz priloga prof. dr. Stipe Botice  riječi kojima je Katičić govorio u Zadru: „Ovaj grad je presjek povijesnog kontinuiteta ovoga našeg prostora. Tu su se susreli Liburni i Delmati, tu je posijano sjeme Helena, a tek Rimljani. Hrvati su došli na kulturološki pripremljeno tlo i odmah se uključili u respektabilnu kulturu kristijaniziranoga kruga, procvalo je ovdje naše glagoljaštvo, predromanička arhitektura, ovdje je zablistalo Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo…Sve to na ovome divnom poluotoku.“