Ogranak Matice hrvatske u Zadru priredio je 17. veljače  predavanje Leonarda Eleršeka i Rada Žica Mikulina: “Prvi krčki knez, pučka pjevanja o knezu Mikulaku i njegovu rodu”. Predavanje je priređeno u povodu devedesetoga rođendana našeg matičara i neumornoga zapisivača narodne baštine, prim. dr. sc. Rada Žica Mikulina.  U programu je sudjelovala Iva Marinović koja je pročitala jednu pučku čakavsku pjesmu a program je vodila Anica Serdarević. Na otoku Krku postoje živi rodovi koji u svojim predajama čuvaju spomen na doseljenje Hrvata na otok Krk i prvog krčkog kneza – mitskog Mikulaka, opjevanog u mnogim pjesmama. Dokazujući pjesmom svoje plemstvo, stoljećima čuvaju povijesno pravo na negdašnje privilegije i svjedoče o pripadnosti otoka hrvatskom korpusu. Dio predaje o knezu Mikulaku i kneginji Kasandri,   četiri su antologijske epske pjesme: „Mikulakov lov“ (Senj, 1899.), „Kosiz“ (Vrbnik, 1889.), „Zognanje Kaslira“ (Punat,1893.) te „Kosizova smrt“ (Sv. Marko, 1891.), koje su slušatelji na predavanju imali priliku čuti. Pjesme su aristokratske tematike i hrvatskoga duha, a pjevaju o lovu, boju, ratu i junaštvu i kao da su trebale potvrditi plemstvo roda u kojemu su pjevane, ali i pripadnost otoka hrvatskome korpusu.

U hrvatskom čakavskom puku sačuvana je opsežna narodna predaja prema kojoj su u doba Rimskoga Carstva na otok Krk doselila četiri hrvatska roda plemena Tugomirić, koja su s vremenom njime ovladala i podarila mu kneza. Najjači rod bili su Mikulini (Žici), zatim Donjani ili Bori i do njih nešto malobrojniji Žubinići i Judinići… Dio te tradicije su i četiri epske pjesme o prvome krčkom knezu – u hrvatskom puku opjevanom Mikulaku i njegovoj supruzi, kneginji Kasandri – koji pogibaju u boju s Grkima (Bizantinci) pokušavajući spasiti žitelje grada Krka od bizantske opsade. Pjesme je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće zapisao Anton Mrakovčić Pavlić (1870. – 1953.) iz Punta na otoku Krku.
Prikazana građa, dio tradicije plemenitih puntarskih rodova, ponajprije Žic Mikulinova – koji u svome prezimenu čuva spomen na legendarnoga kneza Mikulaka, na osobit način „rasvjetljuje“ početke otočnoga kneštva u preddujamskom vremenu, posebice ako se usporedi s popisom krčkih plemića koji je 1248., u izočnosti Knezova krčkih, izradio mletački namjesnik Marco Contareno.
Versima pjesama iz ostavštine Rada Žica Mikulina (r. 1936.), koju Ogranak Matice hrvatske u Zadru objavljuje u serijalu od dvanaest zbirki Tugomerike, kazivači s otoka Krka, čuvajući spomen na plemstvo i prava svojih drevnih hrvatskih otočnih rodova.

I razbiše se valovi naslov je drugoga romana poznatoga zadarskoga liječnika i prof.  emeritusa Sveučilišta u Zadru Borisa Dželalije,  promoviranog u Ogranku Matice hrvatske u Zadru  10. veljače, na Dan Matice hrvatske i Blagdan blaženog Alojzija Stepinca, što je dodatno  uveličalo svečanost ovoga književnog događaja koji je okupio mnoštvo Zadrana. Na predstavljanju su govorili: prof. dr. sc. Sanja Knežević,  doc. dr. sc. Denis Vekić, te prof. dr. sc. Ivica Vigato, urednik knjige. Ulomke iz knjige čitala je dramska umjetnica Gabrijela Meštrović Maštruko a program je vodila Anica Serdarević.  Pročitani su dijelovi iz recenzija akademkinje Dubravke Oraić Tolić i Stipe Botice, prof. emeritusa. Prof. Vigato knjigu je stavio u kontekst bogate Ogrankove nakladničke djelatnosti, priznavši da ga je rukopis od početka privukao zanimljivošću radnje i društvenim pitanjima koja se u romanu otvaraju. Docent Vekić vrijednost knjige prepoznaje u jasnoj narativnoj strukturi koju odlikuje kronologija i logičnost, ali i živopisni likovi koji kao da postoje sami od sebe. Autor znalački i vrsno predstavlja radnju i život lika, tako da čitatelj  stječe neposredno iskustvo sudjelovanja. Likovi ove priče ostaju s čitateljem dugo nakon završetka čitanja. Profesorica Knežević odredila  je knjigu kao roman društvene kritike. Pri tome je glavni lik iskrivljeno i blatnjavo zrcalo hrvatske stvarnosti. Dobro za razliku od zla, prema riječima profesorice Knežević, ne dolazi samo – za njega se valja boriti. Roman iz pera doktora Dželalije stoga i jest jedan oblik borbe za – Dobro, zaključuje. Na kraju se okupljenima obratio autor zahvalivši svima koji su mu pomogli u objavljivanju ove knjige. 

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavio je zbirku pjesama Šime Lisice Kitova: “Ogledalo moga zavičaja”, koja je nedavno objavljena u nakladi Ogranka. U predstavljanju su sudjelovali: Martina Drobnak, Anica Serdarević, Ante Sikirić Krivin te Šime Lisica autor knjige. Predstavljanje su glazbeno obogatili Mišo Bralić, Davor Perić i Ante Sikirić izvevši uglazbljenu autorovu pjesmu “Vrati se doma”.
Pod naslovom “More ljubavi ” Ogranak Matice hrvatske u Zadru 2021. godine objavljuje drugu zbirku pjesama Šime Lisice Kitova. Njegovu prvu zbirku, “Bibinje u srcu”, isti nakladnik objavio je 2018. godine. Glavni je pokretač zbirke Šime Lisice: “Ogledalo moga zavičaja”, kao što nam otkriva u naslovu, ljubav prema zavičaju i to u razvoju od ljubavi prema Domovini (Lipa li si / zemljo moja / tvoji doli / tvoji brigi, pjesma: Lipa li si zemljo moja) do ljubavi prema svome Bibinju (Ako nas koko / za Bibinje pita / najlišpe je misto / od ciloga svita, pjesma Bibinje) i pojedinačnim bibinjskim lokalitetima (Dođi na Krivaju / kad maslina
procvita / ositi ćeš miris bora /miris smilja / i pogled što u srce dira, pjesma Krivaja), i obrnuto. U nekoliko je pjesama pisao i o Zadru te njegovim znamenitostima, a jedna je pjesma posvećena Kninu, Zvonimirovu gradu. I ovom novom zbirkom pjesama Šime Lisica Kitov predstavlja nam se opet kao pažljivi motritelj okoline, koji neumorno čeka tihe impulse svoga zavičaja za pokretanje lavine pjesničkog zanosa.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru prikazuje roman dr. sc. Borisa Dželalije, professora emeritusa: I razbiše se valovi.

U programu sudjeluju: prof. dr. sc. Sanja Knežević, doc. dr. sc. Denis Vekić, prof. dr. sc. Ivica Vigato, Gabrijela Meštrović Maštruko, dramska umjetnica te dr. sc. Boris Dželalija, professor emeritus, autor knjige.

Prikaz romana održat će se u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, u utorak 10. veljače, s početkom u 18:00.

Radujemo se Vašem dolasku!