Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru

i

Ogranak Matice hrvatske u Zadru

priređuju

Susret s književnikom i prevoditeljem

Silvijem Ferrarijem

sudjeluju

izv. dr. sc. Ana Bukvić, pročelnica Odjela
prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić

Miljenko Dujela, redatelj, novinar, putopisac i humanitarac

Silvio Ferrari, talijanski slavist, prevodilac i književnik

Utorak, 24. ožujka 2026., 12:00 sati

Sveučilište u Zadru, Odjel za talijanistiku, IV. kat, dvorana broj 143

Obala kralja Petra Krešimira IV., br. 2, Zadar

Ogranak Matice hrvatske u Zadru  u Kneževoj je palači 18. ožujka predstavio  knjigu “OD JADRA DO BAŠKE”, antologiju hrvatskog rodoljubnog pjeva koju je priredio Ante Tadić Nadomir Šutra.
U programu su  sudjelovali: dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Marijana Dokoza, novinarka i urednica Fenix magazina (video javljanjem iz Mainza, Njemačka), Vesna Matešić te Ante Nadomir Tadić Šutra, priređivač. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su : Tomislav Bralić i klapa Intrade. Program je moderirala Martina Drobnak, prof. Predstavljanje je priređeno uz Blagdan svetog Josipa, a uz pokroviteljstvo Grada Zadra. Ukupno, antologija obuhvaća 205 pjesama, podijeljenih u dva dijela: prvi dio sadrži 110 pjesama o domaji, knezovima i kralju Tomislavu, a drugi 95 pjesama posvećenih Zvonimiru i ostalim hrvatskim kraljevima. Naklada iznosi 2050 primjeraka, a u korištenoj literaturi navedeno je 63 izvora, koliko ima i godina u kojima je Tadić Šutra realizirao ovaj projekt, unatoč teškoj bolesti koja je malo odgodila njegovo javno predstavljanje početkom 2026. godine. Ova antologija predstavlja vrijedan doprinos očuvanju i promicanju hrvatske književne i domoljubne baštine, donoseći presjek rodoljubnog pjesništva koje je kroz stoljeća oblikovalo hrvatski nacionalni identitet. Kroz pažljivo odabrane tekstove, autor i priređivač Ante Nadomir Tadić Šutra nastoji povezati bogatu tradiciju s suvremenim kulturnim trenutkom, naglašavajući trajnu snagu pisane riječi. Knjigu su objavili: Kninski muzej Knin, Društvo hrvatskih književnika Ogranak Split te Ogranak Matice hrvatske u Tomislavgradu.  Prof. Jurić, izrazio je veliko zadovoljstvo što se promocija knjige održava u našem gradu, u prostoru Kneževe palače. Između ostaloga stavio je naglasak na  naslov  antologije.  Autoru je postavio pitanje zašto rijeka Jadro i zašto Baška. Objasnivši sam kako je na  rijeci, koja,  kao što je poznato,  teče jednim dijelom kroz Solin, posebno  značajan Gospin otok  na kojem su pronađeni iznimno značajni spomenici hrvatskoga srednjega vijeka. Primjerice, 1898. godine započela su iskopavanja za gradnju novoga zvonika uz crkvu na Gospinom otoku. Radove je vodio slavni arheolog Frane Bulić. Nađeno je više 10-aka ulomaka nadgrobnog sarkofaga kraljice Jelene, nalaze je stručno obradio sam Bulić. To je izazvalo veliku pozornost hrvatske tadašnje javnosti, zvonila su zvona i u Solinu i šire,  a Akademija u Zagrebu je izvisila na svoju palaču hrvatsku zastavu. Uz ostalo, u natpisu se navodi da u tom grob počiva Jelena slavna koja je bila žena kralja Mihajla Krešimira drugog i majka kralja Stjepana Držislava. Još se navodi da je bila posebice zaštitnica sirotih i udovica. Čini se da je kraljica Jelena podrijetlom iz poznate zadarske patricijske obitelji Madijevaca. Pokopana je 976. godine, na tom otočiću gdje se nalazio mauzolej hrvatskih kraljeva. Rijetki su europski vladari i odličnici čija su imena uklesana u kamen i danas sačuvana kao što je to dio naše kulturne baštine. 

U Mjesecu Frankofonije Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Odjel za frankofonske studije Sveučilišta u Zadru priredili su predavanje dr. sc. Nansi Ivanišević “Ništa nije slučajno: kako države grade moć kroz kulturu. Francuski, južnokorejski i hrvatski primjeri kulturne politike”. Predavanje  se održalo u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru,  17. ožujka.  Upozorilo je  na  važnost područja kulturnih politika “jučer, danas, sutra”, ističući prije svega značenje uloge Države u njihovom vođenju i kreiranju. Prikazano je kako se dvije svjetski poznate inačice i ona nama najvažnija, hrvatska, odnose prema svojoj kulturi nazvanoj i “mekom moći”, osobito njezinim popularnim vidovima (pjesmi, filmu, modi, gastronomiji…). Francuska kulturna politika prikazana je kao zaštitni model: kulture kao državne strategije (ključne su značajke francuski jezik i Frankofonija, film, glazba, gastronomija, moda i muzeji te “art de vivre”. Ova je kulturna politika primjer vrlo sofisticiranog korištenja “meke moći” kulture, dugoročno, planski i institucionalno. Istaknuto je značenje francuske šansone (Edit Piaf).  Južnokorejska kulturna politika izvozni je model, kultura je ekonomska i geopolitička investicija. Nakon azijske financijske krize 1997 godine država je počela sustavno ulagati u kulturne industrije, s ciljem izvoza pop kulture u globalni izvozni proizvod (spajanjem glazbe, vizualne estetike, plesa, mode i digitalnih medija i pažljivo kontroliran kulturni proizvod, s jasnim ciljem osvajanja publike, a ne samo izražavanja umjetnosti).   Hrvatska je kulturna politika fragmentirana inačica, gdje se kultura nalazi između identiteta i tržišta.  Kulturu vidi kao važan segment identiteta, snažno potičući baštinu, književnost, klasične umjetnosti te kulturne institucije. Hrvatska “meka moć” prvenstveno dolazi od turizma, pejzaža i kulturne baštine. Popularna glazba i masovna kultura još uvijek nisu sustavno uključene u nacionalnu strategiju “meke moći” . Primjeri snažnih popularnih figura poput Olivera, često su rezultat individualnog talenta i publike, a ne dugoročne strategije. Različitost je i u zakonodavnom pristupu kulturi, pri čemu Hrvatska zakonima prvenstveno čuva kulturnu baštinu, posredno potičući popularnu kulturu kroz druge zakone. U predavanju je posebno  naglašena  važnost i nužnost povezanosti kulture i znanosti. Zaključeno je kako kultura nikada nije samo spontani izraz društva, ona uvijek odražava političke odluke o tome što država želi biti.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru priredio je 12. ožujka predavanje prof. dr. sc. Kornelije Kuvač: “Hrvatski antiratni roman 21. stoljeća – suočavanje s traumom”

( predavanje je dio projekta RETRA – Reprezentacija traume u književnosti i novim medijma IP- UNIZD2025-27080). Trauma rata ostavlja dugotrajne posljedice na pojedinca i društvo. Velika je odgovornost kulturnih i književnih elita u tome koja će značenja pridati iskustvu rata. S obzirom da bi  kultura trebala  djelovati u smjeru ozdravljanja društva, mora spriječiti moguću desetljatnu uronjenosti u traumu? To znatno ovisi o načinima na koje se iskustvo rata ugrađuje u kolektivno pamćenje. Na tome počiva i razlika između ratne i antiratne književnosti. Ratnu se traumu može interpretirati društvenom potrebom u određenom povijesnom trenutku, a može je se predstaviti i kao apsurdni rezultat društvene i političke manipulacije koja prethodi ratu. Pisac 21. stoljeća manje je društveni interpretator, a više svjedok koji osvješćuje i suočava čitatelja sa stvarnim iskustvom rata. Često izlazi iz dominantnog društvenog narativa dajući glas istinskoj žrtvi koja svoju traumu ne može iskazati. On ukazuje na opasnost prijenosa ratne traume na potomke stradalih, čime se generiraju budući ratovi. Pisac 21. stoljeća potkopava velike povijesne priče kojima političke elite opravdavaju ratove. Predavanje je utvrdilo razlike između ratne i antiratne književnosti, prikazalo razvoj hrvatske antiratne književnosti u 21. st., te kroz vrlo aktualan pristup teorija traume interpretiralo romane koji kombinacijom fotografije i teksta te povezivanjem antiratnog pisma s elementima horora komuniciraju ratno iskustvo. Antiratni se angažman očituje u apeliranju prema odgovornosti svakog pojedinca u suprotstavljanju mitologizaciji prošlih trauma, zaključeno je u predavanju.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavlja

antologiju  “OD JADRA DO BAŠKE”

priredio Ante Tadić Nadomir Šutra

U PROGRAMU SUDJELUJU

dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru
Marijana Dokoza, novinarka i urednica Fenix magazina

(video linkom iz Mainza, Njemačka)

Vesna Matešić

Ante Nadomir Tadić Šutra, priređivač

U glazbenom dijelu programa sudjeluju:Tomislav Bralić i klapa Intrade

Voditeljica programa: Martina Drobnak, prof.

Kneževa palača u Zadru
Srijeda, 18. ožujka, s početkom u 19:00