Svečano obilježavanje Blagdana blaženoga Jakova Zadranina

Uz desetu godišnjicu djelovanja udruge Blaženi Jakov Zadranin,  Udruga Blaženi Jakov Zadranin i Ogranak Matice hrvatske u Zadru svečano obilježavaju Blagdan blaženoga Jakova Zadranina.

U programu sudjeluju: dr. sc. Radomir Jurić, fra Andrija Bilokapić, Miljenko Dujela, redatelj, te bračni par Blaslov.

U glazbenom dijelu programa sudjeluje udruga žena Luzor iz Preka.

Svečano obilježavanje održat će se u dvorani  Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, u četvrtak 25. travnja 2024., s početkom u 17:30.

 

 
Radujemo se Vašem dolasku!

MH Jakov Zadranin (1)

 

Prikaz knjige Mladena Barabe – Cvitića:” Marina kruna”

OGRANAK MATICE HRVATSKE U ZADRU

 prikazuje knjigu

MLADENA BARABE
MARINA KRUNA
sudjeluju:
Ante  Nadomir Tadić Šutra, prof.
Marin Fuzul
Mladen Baraba, autor

U glazbenom dijelu programa sudjeluje klapa Koporan iz Poličnika

Dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1
Utorak, 23. travnja 2024.
Početak u 18:30

MH Marina kruna-01 (1)

 

Prikaz zbornika “Učitelj i prijatelj”, zbornika radova u čast Radoslavu Katičiću

Matica hrvatska i Ogranak Matice hrvatske u Zadru pozivaju Vas na prikaz zbornika “Učitelj i prijatelj”, zbornika radova u čast Radoslavu Katičiću.

o zborniku govore:
dr. sc. Radomir Jurić
akademik Stjepan Damjanović
dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus
dr. sc. Marinko Šišak

Dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1

Četvrtak, 11. travnja 2024.
Početak u 12:00

Radujemo se Vašem dolasku!

MH Učitelj i prijatelj novo-01

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Svojim članovima, suradnicima i ostalim prijateljima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Ogranak Matice hrvatske u Zadru

 

MH Uskrsnja

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić održala predavanje: “Zašto je Matoš aktualan i danas?”

U dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, u četvrtak 21. ožujka, akademkinja Dubravka Oraić Tolić održala je predavanje: “Zašto je Matoš aktualan i danas?”. Predavanje je održano uz obilježavanje Dana hrvatskoga jezika 2024. godine. Središnja figura hrvatske književnosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, rođen  je u Tovarniku, odrastao u Zagrebu, a 14 godina proveo je u emigraciji.  Matoš je moderni klasik i prvi moderni Europljanin, prvi je ideolog modernog suverenizma.   Matoševu ideju nacije akademkinja predstavlja kroz tri sloja. Prvi je  politički model (“kaput”). Matoš je tu prvi  upotrijebio termin politički Hrvati. To su svi koji prihvaćaju Hrvatsku kao svoju državu bez obzira na etničku, vjersku i rasnu pripadnost: Neka se Srbi zadovolje sa svim autonomnim plemenskim garancijama koje im u nesrpskim zemljama danas samo naš ustav daje, neka budu politički dobri Hrvati, i ja bih dragovoljno pristao da im se u ime srpsko, kao u ime plemensko, neće dirati. Matošev je to pozitivni politički program za etničke Srbe: kulturna autonomija. Kulturni model drugi je unutarnji sloj ideje nacije (“košulja”).   Ostvaruje se kroz kontrastne figure: mi – oni, tu – tamo.  Tamo ceste da polomite vratove, ovdje ravne kao stolovi. Tamo više blagostanja, proze i novca, kod nas više komforma, poezije i stare kulture. Oni smatraju često i Hrvatsku srpskom zemljom, dok mi Srbije nesmatramo zemljom hrvatskom… (ulomak o Hrvatima i Srbima u putopisu Oko Lobora, 1907.) . Primordijalni (emocionalni) elementi ideje nacije, treći je najdublji sloj (“koža”). Ljubav prema duhu mjesta, krajoliku, zemlji i jeziku. Zavičajni je krajolik Matošev simbol osobnoga identiteta.  Drugi, tuđinski kraj može biti vrlo sličan ovome, ali ga toliko ne razumijem, jer nisam njegov plod, jer mi govori tuđim jezikom. Sunce, planeti, brda i biline iste su kao ovdje i u drugim zemljama, kao stanovnici što su ljudi kao tu, ali bilje, brda, zvijezde i mjesečina govore u Hrvatskoj istim jezikom kao Hrvati. (Iz Samobora). Konačno, s našim suvremenikom Matošem akademkinja nas upoznaje  kroz nekoliko njegovih citata o mentalitetu Hrvata. Naš narod je na ivici propasti i mi možemo još doživjeti, kako će ga vlastiti sinovi gurnuti u nedođiju. I to sve samo zato, jer je Hrvat najveća hulja, najveći poltron i najveći rob u Europi, stideći se svog imena i nemajući narodnog obraza i narodnog ponosa. Franu Galoviću (Beograd, 30. X. 07).  Ubija nas trostruka sila: tuđi novac, tuđa kultura i tuđe oružje. Za Kranjčevića (1908). Akademkinja je zaključila predavanje Matoševskom porukom ideje nacije u doba globalizacije: I dok je srca, bit će i Kroacije!