Bienalni međunarodni jezikoslovno-književni skup “Domaća rič 17″, održao se u petak u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zadru. Na svečanom je otvaranju skupa uvodno izlagao predsjednik Ogranka dr. sc. Radomir Jurić. Prisjetio se kako je prvi skup pod nazivom Domaća rič održan 1994. godine. U početku se skup održavao svake godine, a kasnije svake druge godine. Od 2013. godine skup ima međunarodni karakter. Skup je pokrenut s ciljem oživljavanja i čuvanja domaćih govora, kao i radi poticanja stvaralaštva na tim govorima, kako oni ne bi dalje nestajali i potpuno nestali, što se kao trend može zapaziti zadnjih desetljeća. U svom se uvodu posebno prisjetio dugogodišnjeg predsjednika Organizacijskog odbora, profesora Ivana Paštara, koji je predano i s velikim entuzijazmom vodio Domaću rič, dugi niz godina. Preminuo je u tijeku priprema 17. skupa po redu, bdijući nad njime do samoga kraja, u trenutcima osjetne slabosti zbog bolesti. U svom je radu, vođen domoljubljem, uvijek bio svjestan važnosti našega govora kao jedne od temeljnih odrednica identiteta koji treba čuvati i prenositi mladim generacijama. Prisutnima su se obratili i gđa Dina Bušić, pročelnica Odjela za kulturu i šport Grada Zadra, te prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, koji je skup proglasio otvorenim. U umjetničkom dijelu otvaranja skupa čuli su se autorski recitali na čakavici (Zvonko Sutlović, iški govor), kajkavici (Draga Vranješ Vargović , podravska kajkavica) te starošokačkoj ekavici donjomiholjačkoga kraja (Sandra Kopić). U glazbenom je dijelu programa nastupio Jeronim Markulin, učenik 2. razreda srednje škole, Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar, izvevši na klarinetu međimursku narodnu pjesmu Vehni, vehni, fijolica, pod mentorstvom nastavnika Ante Buturića. Program je vodila Martina Drobnak. U prijepodnevnom dijelu skupa sudionici, među kojima i filolozi, Ivica Vigato, Mate Kovačević, Miljenko Buljac, Gordana Čupković, Marija Rašić, Domagoj Vidović, Robert Hajszan i Ivan Magaš izlagali su o hrvatskim dijalektima i pojedinim mjesnim idiomima. Na jezikoslovnom skupu se raspravljalo o temama kao što su mundimitarski mjesni govor i njegova usporedba s mjesnim zadarskim govorima, posebnostima gackih čakavskih govora, jeziku Poljičke Biblije, metkovskim nadimcima, medicinskom nazivlju u duvanjskim govorima te govoru kazivača s Duvanjskoga polja o zabilježenoj predaji koja govori o krunidbi prvoga hrvatskog kralja na Duvanjskom polju. U književnom dijelu skupa nastupili su književnici s djelima na hrvatskim dijalektima, na kajkavštini, pjesmama na delničkom idiomu, podravskoj kajkavici, govoru Imotske krajine, pjesmama na dijalektu staroštokavske ekavice donjomiholjačkoga kraja, pjesmama na povljanskom, rivanjskom govoru, kaljskom govoru, govoru Bibinja, govoru Preka, istarskoj čakavici kao i govoru Komiže. Zaključnu je riječ na skupu dao gospodin Miljenko Dujela, dugogodišnji režiser na talijanskoj televiziji RAI i član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Zadru. Zaključio je kako su svi današnji sudionici uspješno demantirali izreku slika govoru više od tisuću riječi. Sve danas izrečeno, zaključio je Dujela, živo je svjedočanstvo bogatstva našega jezika, što moramo i dalje marno čuvati kao stup našega hrvatskoga identiteta.
