Svim svojim članovima, suradnicima i prijateljima želimo Sretan i blagoslovljen Božić te svako dobro u novoj 2025. godini!
Ogranak Matice hrvatske u Zadru
Ogranak Matice hrvatske u Zadru 18. prosinca predstavio je knjigu Zorane Vekić. U programu su sudjelovali: Nedjeljka Balić-Nižić, Gabrijela Meštrović Maštruko, Irena Bausović Tomljanović te sama autorica. Voditeljica programa bila je Jelena Alfirević Franić. Predsjednik Ogranka, profesor Radomir Jurić, na samom je početku rekao nekoliko prigodnih riječi, a nakon njega je okupljene pozdravio gospodin Nikola Nogolica, član Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću. Profesorica Nedjeljka Balić-Nižić istaknula je kako je ovdje riječ o izvrsnom dvojezičnom, talijansko – hrvatskom izdanju, a posebnu vrijednost djelu daje upravo prijevod same autorice koja piše na talijanskom te sama prevodi na materinski hrvatski jezik. Autorica u svom književnom prvijencu posvećena je samo jednoj temi, ljubavi, kao univerzalnom motivu koji pokreće svijet. Profesorica Balić-Nižić navodi kako je ovdje riječ o dinamičnom i ritmičnom diskursu prožetom nabrajanjem, ponavljanjem i nizanjem kratkih stihova, duhovne, simboličke i metaforičke valencije koncepta ljubavi koji se izmjenjuje s materijalnim, tjelesnim i povremeno erotskim konotacijama. Na predstavljanju je pročitana recenzija Milana Bešlića. Bešlić je osobito naglasio emocionalnu slojevitost u lirskom diskursu Zoraninih stihova.
Na samom kraju publici se obratila i sama autorica koja je otkrila kako se poezijom bavi cijeli život, a ovom zbirkom napravila je svojevrsni izlet koji reflektira njezin studentski život u Zadru. U zbirku su ukomponirana i njezina likovna djela, gdje je prikazom motiva masline pokazala kako je maslina kao i žena dok je njegujete i pazite na njezinu dušu, ona uvijek uzvraća i uvijek je postojana u krajobrazu u kojem se nalazi, dugovječna unatoč vremenskim uvjetima. Čak i kada je ne njegujete, ona uvijek daje ulje. Dakle, to je žena – uvijek spremna za ljubav i otvorena misteriju erosa, podijelila je Vekić. Zorana Vekić predsjednica je Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću od 2022. godine. Događaj su posebno uveličale glumice iz Kazališta lutaka u Zadru, Gabrijela Meštrović Maštruko koja je pročitala nekoliko pjesama, te Irena Bausović Tomljanović koja je izvela dvije skladbe: Edelweiss iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi te pjesmu Memory iz mjuzikla Cats.
OGRANAK MATICE HRVATSKE U ZADRU
prikazuje knjigu
Zorane Vekić
Il silenzio rumoroso dell’ amore / Glasna tišina ljubavi
U programu sudjeluju:
Nedjeljka Balić Nižić
Milan Bešlić
Ante Žužul
Gabrijela Meštrović Maštruko
Irena Bausović Tomljanović
Zorana Vekić, autorica
Voditeljica programa: Jelena Alfirević Franić
Dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1
Srijeda, 18. prosinca 2024.
Početak u 12:00
Zadarska smotra br. 3-4, 2024. nalazi se u tisku, a pročitati se već može ovdje:
Ogranak Matice hrvatske u Zadru, u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Otočcu, u Zadru je 10. prosinca predstavio novu knjigu Don Anđelka Zdeslava Kaćunka: Otmica nevjeste. O knjizi su govorili: Ivica Marijačić, glavni urednik Hrvatskog tjednika, Andrea Černivec, novinarka Hrvatskog tjednika, don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime u Zadru te don Kaćunko, autor knjige. Ivica Marijačić istaknuo je uspješnu suradnju s don Kaćunkom, a u osvrtu na knjigu naglasio kako njegovi tekstovi i najbeznadnijima daju nadu, vjerno oslikavaju kraj u kojem on živi, označavajući ga kao vrhunskog majstora pripovijedanja i fantastičnih zapleta. Bez obzira kakve situacije don Kaćunko opisuje, uvijek se negdje naslućuje njegov optimizam i to kršćanski optimizam. Andrea Černivec o knjizi koja u prvom dijelu donosi priče, a u drugom kolumne, izdvaja posebnost kolumni kroz koje se uživio u lik jedne žene te iz njezine perspektive komentira društvene događaje. Da su dobar autorski stil i dobro promišljanje ključni za dobrog kolumnista, a da sve to ima don Kaćunko zaključila je u Černivec. Prema riječima don Šehića, Otmicu nevjeste je književnu satiru ili književni humor. Navodi čitatelja da zaplovi književnošću kao lijepom fikcijom koja mu omogućuje da prijeđe barijere činjeničnog i kronološkog i uplovi u anakronost. Iako se likovi i toponimi lako iščitavaju iz konteksta, autor ih skriva prozirnim velom kako se imena ne bi istaknula, osobito kada hrabro kritizira i društvo i crkvu, hijerarhiju i pojedince, ne zazirući od podnošenja javne kritike. Hrvatska koju don Kaćunko sniva, o kojoj piše i koju brani i oplemenjuje svojim djelima nije samo san, već svakim dahom i trenutkom postaje stvarnost u mislima, srcima i svijestima sviju koji o njoj tako misle, koji je vole i žive na taj način, zaključio je don Don Damir.
Na kraju se okupljenima obratio i don Kaćunko objasnivši kako se u ovaj projekt uključio na poticaj otočke profesorice, nakladnice i pjesnikinje Manje Kostelac-Gomerčić, koja je još u pretpandemijskom razdoblju okupila desetak ljudi s idejom da napišu deset priča na različite teme po uzoru na Boccacciov Decameron. Kada je nastupila pandemija Otočki Dekameron pretvorio se u Koronameron. Tada se njih dvadesetak različitih ljudi, skloni pisanju, udružilo u ovaj projekt. U tim pričama zapravo iznosi komentare na okolnosti u kojima smo se našli tijekom pandemije. Na ovu se knjigu don Kaćunko potpisao kao Anđelko Zdeslav, prvi puta dodajući i svoje drugo, odnedavno i službeno ime. Don Kaćunko je u ovoj prigodi Zadranima prvima objasnio zašto je izabrao baš ime Zdeslav. U namjeri da se to u ovom izvješću ne otkriva, dodajemo da će se to objašnjenje moći pročitati u njegovoj sljedećoj kolumni u Hrvatskom tjedniku.