Fotografije prikaza knjige Jelene Alfirević “Bila sam žohar”

U srijedu 13. listopada prikazana je knjiga Jelene Alfirević “Bila sam žohar”. Donosimo nekoliko fotografija:

prikaz knjige Josipa Stipanova “Komunikacija i društvo, od početaka do danas”

Čast nam je pozvati Vas na prikaz knjige Josipa Stipanova: „Komunikacija i društvo, od početaka do danas“.

Prikaz će se održati u četvrtak 21. listopada 2021. godine, s početkom u 18,30 sati, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1.

 

Bila sam žohar korica

Radujemo se Vašem dolasku!

predstavljanje knjige Jelene Alfirević: “Bila sam žohar”

Ogranak Matice hrvatske prikazuje knjigu Jelene Alfirević: Bila sam žohar.

Predstavljanje će se održati u Gradskoj loži, u srijedu 13. listopada, s početkom u 19,00 sati.

unnamed

Knjiga je posvećena aktualnoj društvenoj problematici, borbi protiv nasilja nad ženama.

 

…u našu kuću dolazili su njegovi prijatelji. Izvaljeni na kauč i fotelje u dnevnome boravku pričali su o kojekavim ispraznim glupostima i o tome kako žene služe samo za zabavu. Pa su detaljno opisivali svoje noćne izlaske, VIP lože i separee u najelitnijim klubovima. Suvremeni instant životi na visokoj nozi, s najatraktivnijim ženama u društvu. Najveći misleni domet toga svijeta bijahu tri imenice: lova, piće i žene. Muški poroci, a najteži među njima – žene. I povremeno – kokain. Onda bi se jedan od njih pohvalio kako ima svoju osobnu kurvu. Uslijedila bi dopisivanja preko mobitela. Zvanja žena preko skrivenih brojeva i razgovori putem razglasa. Cijela kuća za trenutak bi se napunila požudnim riječima, ruganjima i psovkama. Pili su i zabavljali se, tako su to zvali. Njegovi ga prijatelji baš nikad nisu pitali gdje sam ja, njegova zakonska žena.

(…)

Ono za što se svaka žena u oklopu svoga tijela tiho bori jest pravo da bude  žena. (…) …on je i dalje tražio užitke ustrajnošću izgladnjela vepra, bacajući svoj zaobljeni pivski trbuščić na moje tijelo. Tijelo žohara bilo mu je potrebno da bi živio kao što je čovjeku potrebno disati, piti i jesti. ‒ Tužna su zgarišta ljudskih duša. ‒ Raširio se na krevet i dahtao glasno i bestidno, a ja sam još dublje zaronila lice u plahtu, skamenjena i potpuno sklupčana u sebe od straha. Duboko u tami bijele plahte tražila sam – osjećajnost. (…) Tada sam se prvi put susrela licem u lice s novom kugom koja je prijetila 21. stoljeću.  

                                                                            (ulomci iz pripovijetke Bila sam žohar J. A.)

 

U razdoblju „novog nenormalnog”, kada je pandemija još snažnije istaknula

problematiku obiteljskoga nasilja u izvanliterarnoj zbilji, autorica je objavila tekst koji

je i krik i upozorenje na ono što se pred našim očima događa u sobama koje su sve,

samo ne „vlastite”.

                                                           dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić, izv. prof. (iz Predgovora)

 

 

Stotinjak godina poslije prvoga objavljivanja pripovijetke Preobražaj (1915.) nervozu

Kafkina vremena prepoznala je u današnjici mlada znanstvenica i buduća književnica

Jelena Alfirević u svojemu književnom prvijencu, ilustriranoj psihološko-filozofskoj i

poetskoj pripovijetci s tematikom silovanja, Bila sam žohar (2021.). (…) Pretvorivši ju u

ženu-žohara, Alfirević ispisuje iskustveni opresijski narativ iz stigmatizirane ženske

perspektive protagonistkinje (Crna odjeća i šutnja svaku ženu oblače pristojno!), s

izrazitim osjećajem za potlačeno ,,žensko” u društvu i svijetu. (…) …nastavi li ovim

književnim ,,rukavcem”, mogla bi biti dionica nove generacije koja će uspostaviti

prekinuti kontinuitet ženske poetike u hrvatskoj književnosti, kada su u devedesetima

,,ženske” književnice poput Dubravke Ugrešić, Irene Vrkljan i Slavenke Drakulić (s

potonjom Alfirević ovdje intertekstualno i komunicira) uglavnom pisale i objavljivale u

inozemstvu…

                                                                         dr. sc. Teodora Vigato, izv. prof. (iz recenzije)

 

 

Identitet žene zapravo je identitet žohara, ili kako sama autorica u tekstu objašnjava

poziciju žene-žohara: ,,Moj identitet postao je invaliditet”, u čemu se ogleda društvena

alegorija, izrazito kritički usmjerena. Osim što ovim postupkom Alfirević čuva identitet

protagonistkinje ‒ žrtve, ujedno anonimnošću sugerira kako bi se u liku/poziciji žohara

mogla naći bilo koja žena: naša susjeda, poznanica, prijateljica, sestra, majka. U

identitet žene-žohara upisana je, stoga, univerzalna diskurzivna praksa ženske boli…

                                                                                 dr. sc. Katarina Ivon, izv. prof. (iz recenzije)

Predstavljanje knjige Blanke Matković i Stipe Pilića

U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević, u srijedu 29. rujna, prikazana je knjiga Stipe Pilića i Blanke Matković: Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori, geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu.  O knjizi su govorili: Blanka Matković i Stipo Pilić, te recenzent doc. dr. Zlatko Begonja. Voditelj programa bio je Ivan Paštar, prof. i dipl. oec. Donosimo nekoliko fotografija.

Fotografije s nastupa na Knjizi Mediterana 2021.

Objavljujemo nekoliko fotografija s nastupa na ovogodišnjoj Knjizi Mediterana.

Fotografije je snimio Velimir Brkić.