Hrvatsko književno društvo – Zadar predstavlja svoj časopis

Hrvatsko književno društvo – Zadar, ima osobitu čast pozvati Vas na predstavljanje petog broja časopisa ZADARSKOG KNJIŽEVNOG LJETOPISA. Predstavljane će se održati u četvrtak 23. svibnja 2024., dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1, u 18:30 sati. Moderator predstavljanja i predstavljač biti će predsjednik Hrvatskog književnog društva – Zadar, pokretač časopisa, Nikola Šimić Tonin.
U programu će nastupiti članovi Hrvatskoga književnoga društva – Zadar, zastupljeni pjesnici u časopisu i pjesnici koji će čitati svoje pjesme. Posebno iznenađenje bit će glazbeni gost iznenađenja.
Veselimo se vašem dolasku!

Zadarski književni ljetopis – pozivnica

Dr. sc. Boris Dželalija, prof. emeritus održao predavanje o otrovnim životinjama

Odjel za zdravstvo Ogranka Matice hrvatske u Zadru priredio je 16. svibnja predavanje dr. sc. Borisa Dželalije, prof. emeritusa Sveučilišta u Zadru: Otrovanja životinjskim otrovima. U Hrvatskoj stradavanje od ugriza ili uboda otrovnih životinja traje tijekom toplih mjeseci; u proljeće, ljeto i ranu jesen, a tijekom zime ili ih nema ili su rijetkost. Najveću opasnost za ljudsko zdravlje prijete otrovi i mikroorganizmi, uneseni u ljudsko tijelo ugrizom ili ubodom, zmije otrovnice (poskok, riđovka), pauka crne udovice, krpelja, pčela, osa, stršljena, bumbara, morskih ježeva, vlasulja, meduza, riba paukovki, škarpinki i ostalih.
Dželalija izdvaja dvije skupine otrovnih životinja: aktivno otrovne životinje i pasivno otrovne životinje. Aktivno otrovne životinje (crna udovica, poskok i pčela i sl.) unose otrov u tijelo žrtve, dok pasivno otrovne životinje (npr. školjkaši) nemaju poseban aparat, otrov je raspoređen po tijelu i trovanje se događa dodirom ili jelom životinjskog mesa. Od svih otrovnih životinja najznačajnije su zmije otrovnice. Naša najotrovnije zmija je poskok. Obitava u suhim i krševitim dijelovima Dalmacije. Dužine je do 60 cm, mužjaci i do 100 cm. Za njezin izgled karakteristična je tamnosmeđa ili crna cik cak linije, na vrhu glave ima roščić. U otrovnim žlijezdama ima 10 do 45 mg otrova, a ugrizom izlučuje količinu od 20 mg otrova, što je smrtonosna doza za čovjeka. Uz poskoka kod nas je poznata i otrovna zmija riđovka koja obitava u ravničarskim krajevima i planinskim predjelima. Naša najmanja otrovnica je planinski žutokrug koja nastanjuje Dinaru i Velebit, manje i uz rijeku Cetinu. U Republici Hrvatskoj dvije su zmije poluotrovnice – zmajur i crnokrpica. Njihov ugriz izaziva samo blaže lokalne reakcije. Crnokrpica se sa svojim leopardovim uzorkom kože, crvenkastim očima i okruglim crnim zjenicama, smatra najljepšom hrvatskom zmijom. Dr. Dželalija naglasio je kako zmije napadaju samo u obrani, kada se osjete ugrožene. U naših zmija dominiraju hematoksinski otrovi, a u tropskih otrovnica neurotoksini. Naglasio je kako postoji nekoliko načina za prevenciju zmijskog ugriza: nošenje dobre odjeće i obuće, u staništu zmija hodati po stazama, ostati smiren i pribran u njezinoj blizini. Jakim udaranjem noge u tlo ili lupkanjem štapa zmije će pobjeći. Nakon ugriza odmah treba potražiti liječničku pomoć, ne primjenjivati povezivanje (ono može uzrokovati nekrozu), ne rezati ranu nožem ili sl., ne pokušati isisati otrov. Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno sjediti ili ležati, imobilizirati roku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, skinuti prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta. Mjesto ugriza prekriti čistom, suhom oblogom, označiti rub otekline na koži. U Hrvatskoj su od 2005. do 2019. identificirana 3 smrtna slučaja (2006., 2007. i 2013. godine) i to u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji. Aktivno otrovne životinje su i opnokrilci (pčele, ose, obadi, stršljenovi).Osobito je opasan njihov ubod u usnu šupljinu, zbog čega treba posebno paziti, upozorava dr. Dželalija na voćne sokove ili čak kavu odstajalu na otvorenom u boci ili čaši. Danas se za hitno liječenje alergijskih reakcija izazvanih ubodima ili ugrizima insekata ili sl, koriste autoinjektori adrenalina. Dok su u nekim zemljama škorpioni najopasnije otrovnice, vrsta koja živi kod nas (Euscorpius) nema jaki otrov, a na mjestu oboda nastaje lakša oteklina, crvenilo i svrbež. Od paukova izdvaja crnu udovicu kao najotrovnijeg europskog pauka. Krpelji i grinje parazitiraju na životinjama i izvor mnogih zaraznih bolesti. Ako krpelj uoči što prije ga treba ukloniti s kože, s obzirom da je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen, a lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Preporuča se izvaditi ga pincetom pri čemu treba oprati ruke a pincetu prebrisati antiseptikom.  Morske otrovne životinje u Jadranu su smeđa vlasulja, crvena moruzgva i zelena vlasulja. Od meduza otrovne su: morska mjesečina, uhati klobuk i morska pluća. Najotrovnija meduza je morski loptaš ili „portugalska galija“ i vrlo je rijetka. Kod ovih uboda najvažnija je odmah isprati morskom vodom, nikako ne slatkom jer bi se aktivirali žarnjaci. Nakon toga politi vinskim octom ili alkoholom, a poslije svih ovih mjera mjesto premazati antihistaminskom i kotrikosteroidnom mašću. Od otrovnih riba spomenuo je žutulje i golubarke, Najotrovnije ribe Sredozemlja, Baltika i Sjevernog mora su paukovke. U Jadranu žive 4 vrste. U Jadranskom moru otrovne su ribe pauk, škrpinke i škrpoč. Otrov se razgrađuje i nestaje pri termičkoj obradi te su kuhane ili pečene vrlo ukusne. U zaključku je naglasio kako će slučaja otrovanja uvijek biti, ali zato je bitna pravodobna i pravilna reakcija.

U ponedjeljak komemoracija za prof. dr. sc. Mladena Dorkina

U ponedjeljak 20. svibnja s početkom u 12 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Obala kralja Petra Krešimira IV, br. 2) održat će se komemoracija za prof. dr. sc. Mladena Dorkina.

O životu i radu prof. dr. sc. Mladena Dorkina govorit će prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus, prof. dr. sc. Zvjezdana Rados, dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku.

komemoracija -plakat prof. Dorkin

Elis Gobo održala pjesničku večer

Ogranak Matice hrvatske u Zadru priredio je 10. svibnja pjesničku večer istarske pjesnikinje Elis Gobo. Gost večeri bio je zadarski književnik Ante Gregov Jurin. U glazbenom dijelu programa sudjelovala je Lucija Iglić, učenica 4. razreda srednje škole, Glazbene škole Blagoja Berse, na gitari. Kroz program je vodio: Ivan Paštar. Publika je uživala u autorskoj izvedbi zvučne istarske čakavice Elis Gobo. Elis Gobo piše poeziju i prozu. Pjesme su joj objavljene u zajedničkim zbirkama poezije Žavajon, Pićonski feroliferalići i Spoda menduli: versi z labinjonske skanciji, u zborniku Domaća rič te u časopisima RepublikaZadarska smotra i Nova Istra. Svoju je poeziju  predstavljala na pjesničkim večerima Matice hrvatske u Puli, Ćakulodi na Špini u Labinu, Veršima na šterni Vižinada, Barakovićevim danima u Zadru, Večeri na Brižićevin dvuoru u Preku. Ove će se godine predstaviti na pjesničkoj manifestaciji Ča vrh arbe na Rabu. Svojim pjesmama i njihovim interpretacijama želi ostaviti dojam i izazvati reakciju kod čitatelja i slušača.  Piše o temama ljubavi i intimnosti, majčinstva, rodbinskih veza, prijateljstva, nepravde, unutarnje borbe i previranja, samoaktualizacije i sl.

predavanje dr. sc. Borisa Dželalije, prof. emeritusa: “Otrovanja životinjskim otrovima”

Odjel za zdravstvo Ogranka Matice hrvatske u Zadru priređuje predavanje dr. sc. Borisa Dželalije, prof. emeritusa: “Otrovanja životinjskim otrovima”. Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, u četvrtak 16. svibnja, s početkom u 19:00.

U Hrvatskoj stradavanje od ugriza ili uboda otrovnih životinja traje tijekom toplih mjeseci; u proljeće, ljeto i  ranu jesen, a tijekom zime ili ih nema ili su rijetkost.  Najveću opasnost za ljudsko zdravlje prijete otrovi i mikroorganizmi, uneseni u ljudsko tijelo ugrizom ili ubodom, zmije otrovnice (poskok, riđovka), pauka crne udovice, krpelja, pčela, osa, stršljena, bumbara, morskih ježeva, vlasulja, meduza, riba paukovki, škarpinki i ostalih.

MH Otrovanje zivotinjskim otrovima-01