U spomen na hrvatske velikane (povodom 200 godina rođenja dr. Ante Starčevića te 150 godina rođenja dr. Rudolfa Horvata i Antuna Gustava Matoša), Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ organizirala je tribinu “Hrvatsko srce” u nizu hrvatskih gradova.
Zadarska tribina održala se 26. travnja, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zadru i HDP „Dr. Rudolf Horvat“, pod nazivom: “Hrvatska u komunističkoj Jugoslaviji”
Sudjelovali su predavači sa svojim temama: dr. sc. Zlatko Begonja: “Drugi svjetski rat i poraće između činjenica i predrasuda”, Luka Knez, mag. educ. hist.: “Jugoslavenske tajne službe i partijsko rukovodstvo: historiografska promišljanja” te dr. sc. Radomir Jurić: “Zadarski studenti u Hrvatskom proljeću”. Program je moderirala Ivana Protrka, studentica Sveučilišta u Zadru. Prije izlaganja publika je imala priliku pogledati kratki petominutni film o Anti Starčeviću koji je pripremio redatelj Vanja Vinković. „Htjeli mi to prihvatiti ili ne, danas je prisutna intencija da se što manje govori o prošlosti, pogotovo ciljanom dijelu prošlosti, zato što se smatra da se ne treba baviti prošlošću, već isključivo razmišljati o budućnosti. Međutim, pitanje je kako to ostvariti ako ne znate vlastitu prošlost, ne znate tko ste i odakle ste“, riječi su profesora Begonje, koji je povijesna razmatranja hrvatskog komunističkog razdoblja, okarakterizirao kao sraz činjenica i predrasuda. Od sljedećeg  je predavača, Luke Kneza, publika mogla saznati neke nove podatke o jugoslavenskim tajnim službama i partijskom rukovodstvu. Tribina je zaključena izlaganjem Radomira Jurića o zadarskim studentima u Hrvatskom proljeću. Važan je istraživalački izvor njegovog kratkog uratka fond Općinskoga komiteta Saveza komunista Hrvatske Zadar, koji se nalazi u Državnom arhivu. Još su tu sjećanja sudionika, kao i ona vlastita, te novinski članci i dr. Kao svjedok i sudionik, kao onodobni student Filozofskoga fakulteta u Zadru, skupljao je i skuplja raznovrsnu građu o Hrvatskom proljeću u tom Gradu i na području sjeverne Dalmacije. Sudionici Hrvatskoga proljeća u Zadru, uostalom kao i u drugim krajevima Hrvatske, imali su veoma teške posljedice. Bili su zatvarani (primjerice Petar Vuleta, Tomislav Bilosnić, Bruno Zorić, Boris Vidov i dr.), progonjeni, prozivani, ostajali su bez posla (profesori Tereza Ganza Aras, Davor Aras, Nikola Jakšić (Fant), Ivan Pederin, Bruno Zorić) ili mogućnosti zapošljivanja, znanstvenoga (Stijepo Obad) i stručnoga napredovanja, posebice studenti koji nisu imali pozitivne moralno-političke karakteristike. Međutim, zaključio je Jurić, valja zapamtiti da Proljećari nisu klonuli duhom, nisu se predali, naprotiv, kasnije su postali veoma značajni hrvatski znanstvenici, sveučilišni profesori, pisci, kulturni djelatnici, ravnatelji kulturnih institucija, hrvatski političari i još mnogo, mnogo toga. (fotografije: Mate Komina)

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavlja knjigu Marka Matića: “Sučeljavanje i rastajanje”.
Knjigu će kroz razgovor s autorom predstaviti Ivan Beljan, stradalnik, ratnik, brigadir HV-a, publicist i društveno-politički aktivist.
Predstavljanje će se održati u srijedu 3. svibnja, s početkom u 18:30, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru na adresi Don Ive Prodana 1.

Radujemo se Vašem dolasku!

Grad Biograd na Moru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavili su zbornik Fenomen glagoljice,  zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Fenomen glagoljice.  Zbornik je predstavljen u petak 21. travnja 2023. s početkom u 18:00 sati, u dvorani Poduzetničkog inkubatora u Biogradu na Moru. Nazočne je na početku pozdravio gradonačelnik Grada Biograda na Moru, Ivan Knez, izrazivši radost što se nastavlja kontinuirana uključenost Biograda u proučavanje ovog, s pravom nazvanog, fenomena glagoljice.  O knjizi su govorili: dr. sc. Grozdana Franov-Živković, prof. dr. sc. Tomislav Galović te prof. dr. sc. Ivica Vigato. Program su svojim govorima zaključili  urednici zbornika: dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus i Božo Došen, prof., čijim je velikim trudom i zalaganjem zbornik objavljen.  Program je  vodila Branka Pelicarić, urednica i voditeljica na BnM radiju.

Grozdana Franov- Živković, jedna od recenzenata Zbornika, naglasila je kako je  hrvatska glagoljaška baština izuzetno bogata, a i stalno se pronalaze novi glagoljski spomenici. Zbog toga se nameće stalna potreba za istraživanjem i obradom ovog važnog dijela hrvatske kulture. Kroz ovih dvadeset i osam navedenih radova u zborniku   obrađeni su neki aspekti glagoljske baštine i pojedinih glagoljaša zaslužnih za održanje glagoljice odnosno staroslavenskog jezika u liturgiji. U člancima se istražuju djelatnosti glagoljaša, analiziraju glagoljska djela, jezik, glagoljaško pjevanje i prezentiraju projekti vezani uz digitalizaciju nacionalne kulturne baštine, glagoljice. Ovime je postignut znatan doprinos proučavanju glagoljaštva te pokušaj da se na jednom mjestu napravi sinteza glagoljaške ostavštine. Zbornik je namijenjen široj društvenoj populaciji koju općenito zanima glagoljica, a osobito slavistima, povjesničarima književnosti, jezikoslovcima i povjesničarima i svima onima koji žele proučavati ovaj dio našeg kulturnog nasljeđa. Drugi recenzent, Tomislav Galović,  zborniku Fenomen glagoljice uz onu znanstvenu, daje i zadaću na polju promocije glagoljice. Uvjerenja je da će takva nastojanja i težnje naći svoje mjesto u različitim vidovima kulturnog turizma i javnog obrazovanja, ali i na brendiranju hrvatskog kulturno-političkog identiteta na glagoljaškim zasadama.

Pred mnoštvom zainteresiranih Zadrana, 20 travnja,  prof. dr. sc. Željko Miletić održao je u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru predavanje o vodovodima rimskog Zadra.  Borba čovjeka za vodu prisutna je od pamtivijeka. Predavanje je pokazalo  vidljive ostatke  dijela rimskog vodovoda na zadarskom području koji je dug preko 40 kilometara.  Vodovod otkriva veliko inženjersko umijeće. Od izvorišta kod Vrane, pa sve do Zadra, voda je tekla prirodnim padom, na nekim mjestima potpomognuta gravitacijskim nosačima. To je najveći građevinski zahvat u rimskom periodu na ovom području. Datira se krajem  prvog i početkom drugog stoljeća. Prema napisima u nalazištima može se zaključiti da je izgradnju vodovoda financirao car Trajan iz carske blagajne.

U spomen na hrvatske velikane (povodom 200 godina rođenja dr. Ante Starčevića
te 150 godina rođenja dr. Rudolfa Horvata i Antuna Gustava Matoša), Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ organizira tribinu “Hrvatsko srce” u nizu hrvatskih gradova.

Zadarska tribina održat će se u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zadru i Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“  pod nazivom:

“Hrvatska u komunističkoj Jugoslaviji”

Sudjeluju:

Dr. sc. Zlatko Begonja: “Drugi svjetski rat i poraće između činjenica i predrasuda”

Luka Knez: “Jugoslavenske tajne službe i partijsko rukovodstvo: historiografska promišljanja”

Dr. sc. Radomir Jurić: “Zadarski studenti u Hrvatskom proljeću”

Dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru, srijeda 26. travnja, s početkom u 18:00

8-Plakati-tribine-HRsrce-ZADAR (1)

Radujemo se Vašem dolasku!