DEKLARACIJA JE ZAPALILA ISKRU IZ KOJE SE RODILO HRVATSKO PROLJEĆE –Dani hrvatskoga jezika 2022.

Dane hrvatskoga jezika obilježili smo dvjema manifestacijama. 10. ožujka održan je prikaz časopisa Zadarska smotra br. 4, 2021. O časopisu su govorili Ivan Magaš i Josip Lisac. Voditeljica programa Anica Serdarević pročitala je  tekst  Katarine Ivon koja zbog bolesti nije mogla nastupiti. Na početku svoga prikaza profesorica Ivon naglasila je kako svatko tko sudjeluje u uređivanju časopisa zna kakav je to posao, koliko zahtjeva truda i upornosti da bi se jedan kulturni i književni časopis održao, imao svoj kontinuitet i u konačnici pozitivnu recepciju, što svakako Zadarska smotra ima.  Potom se osvrnula na književne i književno-povijesne priloge, zaključivši da svaki čitatelj koji  želi pratiti kulturu, znanost i umjetnost među koricama Zadarske smotre uvijek može pronaći niz zanimljivih informacija, prikaza i osvrta  koje će ga uvući u suvremeni kulturni i književni trenutak, tekstova koje će ga prisjetiti velikih obljetnica nacionalne i svjetske književnosti te znanstvenih studija istaknutih hrvatskih autora. O jezičnim temama 4. broja obljetničkog 70. godišta govorio je Ivan Magaš.  Na kraju se okupljenima obratio glavni urednik Josip Lisac zahvalivši svim suradnicima koji svojim nesebičnim  angažmanom daju doprinos kontinuiteta Zadarske smotre, koja nikako nije samo zadarska nego hrvatska.

(fotografije: “Zadarski list/ Vedran Sitnica”)

55. godina od objavljivanja Deklaracije, 17. ožujka, održano je predavanje dr. sc. Josipa Lisca, professora emeritusa: Časopisi Jezik, Krugovi  i Zadarska revija/smotra, u povodu 70. obljetnice pokretanja tih časopisa. Večer je započela čitanjem odlomaka Deklaracije koju je potpisalo 18 kulturnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj, nezadovoljnih Novosadskim dogovorom.  Prof. Lisac naglasio je kako je Deklaracija zapalila iskru iz koje je nastalo Hrvatsko proljeće. Predavanje je posvećeno 70. obljetnici izlaska triju časopisa Jezik, Krugovi i Zadarska revija/smotra, u kojima su urednici časopisa, svaki na svoj jedinstveni način i posebnim stilom, govorili o aktualnim političkim i kulturno-umjetničkim te znanstvenim zbivanjima svoga vremena. Časopis Jezik počeo je izlaziti u rujnu 1952. godine kao glasilo Hrvatskog filološkog društva u nakladi Školske knjige. Sukob Staljin – Tito, koji je krojio političke prilike i promjene u tadašnjoj Jugoslaviji, utjecao je i na osnivanje Hrvatskog filološkog društva koje je vrlo brzo pokrenulo svoj časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika. Krugovi, hrvatski mjesečnik za književnost i kulturu izlazio je u Zagrebu od 1952. do 1958. Izdavala ga je nakladnička kuća Mladost. U prvom godištu urednik je bio Vlatko Pavletić, autor programatskog eseja Neka bude živost… u kojem je iznio poetiku i program Krugova. Časopis se suprotstavljao poetici socijalističkog realizma i zalagao za slobodu pisanja, estetski pluralizam te otvaranje prema svim trendovima suvremene svjetske književnosti. Na kraju je bilo riječi o Zadarskoj smotri, Ogrankovom časopisu za kulturu, znanost i umjetnost koji se nadovezuje se na tradiciju Zadarske revije od 1952. i Zadarske smotre od 1992. Časopis je 1952. godine počeo izdavati Klub prosvjetnih radnika Juraj Baraković, a dvije godine kasnije Ogranak Matice hrvatske u Zadru.