O nama

ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA OGRANKA MATICE HRVATSKE U ZADRU

bozidar simunic_o nama

 

 

 

 

 

1. Božidar Šimunić, prof., predsjednik
2. Božo Došen, prof., dopredsjednik
3. Ivan Paštar, prof. i dipl. oec., tajnik
4. Miljenko Dujela,  televizijski  novinar
5. Elvis Glavan, dipl. oec.
6. prof. dr. sc. Josip Lisac
7. Docent dr. sc. Ivica Vigato

Urednik knjižnih izdanja
Docent dr. sc. Ivica Vigato

Glavni i odgovorni urednik časopisa Zadarska smotra
prof. dr. sc. Josip Lisac

MATICA HRVATSKA

10. veljače 1842. g. u krilu Ilirske čitaonice u Zagrebu niknula je Matica ilirska, dok je svoje ime promijenila 29. studenoga 1874. g. u Matica hrvatska s kojim se i danas diči.

Nikada mažena, ni u jednom sustavu, s pomoću svojih vjernih članova zasadila je u hrvatsko plodno tlo ono najvrjednije na kulturnom, političkom i nacionalnom planu. Sasvim je sigurno da bez Matice hrvatske ne bi bilo izgrađene nacionalne svijesti u 19. stoljeću, a s tim u svezi ni današnje samostalne i nezavisne države Hrvatske.

Ako i letimično svratimo pogled preko imena vrijednih hrvatskih muževa koji su Maticu hrvatsku vodili od 1842. g. do danas, onda se u nama javljaju ponos i sreća što nastavljamo na njihovim zasadama.

Od prvog predsjednika grofa Janka Draškovića, do današnjeg predsjednika Igora Zidića, od prvog tajnika Vjekoslava Babukića do današnjeg glavnog tajnika Zorislava Lukića, redala su se imena vrijedna divljenja i za ponos naroda za koji su, nerijetko, i bili žrtvom svog poslanja.

Kako ne biti ponosan na Maticu hrvatsku ako su joj predsjednici, a spomenut ću samo neke, bili:

- Ivan Mažuranić (1858. – 1872.)

- Ivan Kukuljević Sakcinski (1874. – 1889.) – 1843. u Hrv. saboru drži prvi govor na hrv. jeziku

- Tadija Smičiklas (1889.- 1901.)

- Dragutin Domjanić (1921. – 1926.)

- Filip Lukas (1928. – 1945.)

- Hrvoje Iveković (1968. – 1970.)

- Ljudevit Jonke (1970. – 1972.)

- Petar Šegedin (1990.)

- Vlado Gotovac (1990. – 1996.)

- Josip Bratulić (1996. – 2002.)

U ovoj prigodi čini mi se prikladnim navesti dio govora prvog predsjednika grofa Janka Draškovića na 8. saboru Čitaonice zagrebačke, a dana 10. veljače 1842. g. kada je osnovana glavnica pod nazivom Matica ilirska: “Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauka i književstvo u našem jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati da se domorodno izobrazi. Mi imamo mnogo stranih i glasovitih djela iz XVI. i XVII. vijeka: Čubranovića, Ranjinu, Zlatarića, Gundulića, Palmotića, Đorđića i mnoge ine koje treba organičkim tj. glasnoshodnim pravopisom tiskati.”

Prva knjiga koja je pomoću glavnice tiskom izašla bio je Gundulićev “Osman” 1844. god. Iste godine u Beču je tiskana Demetrova “Teuta” (tiskana je u Beču zbog domaće cenzure).

Veliki je pothvat izdavanje časopisa Kolo koje je okupljalo sve značajnije književne stvaraoce onodobne Hrvatske. Kolo i danas tiska Matica hrvatska pod uredništvom Ernesta Fišera iz Varaždina (gospodin Fišer je i član Glavnog odbora).

I za vrijeme Bachova apsolutizma Matica ipak izdaje časopis Neven. Nakon pada Bachova apsolutizma Matica izdaje naš prvi književno-znanstveni časopis Književnik (1864. – 1866.). Od 1869. izdaje središnji časopis hrvatske književnosti 19. stoljeća Vijenac. Danas je Vijenac glasilo Matice hrvatske i izlazi dvotjedno (osim srpnja i kolovoza).

Osnutkom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1867. (danas HAZU) Matica ilirska se s njom povezuje. Ubrzo se uvidjelo da Akademija treba izdavati znanstvena djela a Matica književna.

Življe i uspješnije djelovanje Matice počinje 1874. kada joj predsjednikom postaje Ivan Kukuljević Sakcinski i kada Matica ilirska mijenja ime u Matica hrvatska. U to znamenito doba Maticu hrvatsku kao predsjednici vode Ivan Kukuljević Sakcinski (1874. – 1899.)tj. do svoje smrti) i Tadija Smičiklas (1899. – 1901.), dva najuglednija hrvatska historičara. Matica dobiva potpunu fizionomiju, postaje najveći nakladnik u Hrvatskoj. U njoj je izlazilo gotovo sve što se u Hrvatskoj od vrijednosti reproduciralo. “Povijest Matice hrvatske je u neku ruku povijest hrvatske kulture”, kako zapisa Antun Barac. Izdaju se knjige o novovjekovnim otkrićima, o izumu tiska, elektricitetu, magnetizmu, fizici, kemiji, povijesti, povijesti umjetnosti, povijesti književnosti. Najveći broj književnih djela naše književnosti 19.stoljeća tiskan je u knjigama Matice hrvatske. Tiskani su klasični romani Augusta Šenoe, Josipa Eugena Tomića, Eugena Kumičića, Vjenceslava Novaka i drugih, te knjige hrvatskoga pjesništva 19. st., dvije poznate antologije hrvatskog pjesništva (A. Šenoe i H. Badalića).

Knjigama Matice hrvatske izgrađena je u 19. st. i poč. 20. st. samosvjesna hrvatska građanska klasa.

Od 1876.g. knjige su do čitatelja dostavljali povjerenici koji su skupljali i pretplatu. Krajem 19. st. Matica je imala više od 400 povjerenika i gotovo 10 000 članova pretplatnika. Zanimljivo je da su naši ljudi kupovali knjige Matice hrvatske i stavljali ih u zipku pod glavu novorođenih u prigodi krštenja, zatim prve pričesti, krizme i u drugim zgodama.

Taj lijepi običaj bi trebalo obnoviti sa željom da se diljem Lijepe naše svugdje dječji plač čuje – “gdje se dječji plač čuje tu se zvijezde rađaju i pale”, kaže jedan naš pjesnik.

OGRANAK MATICE HRVATSKE U ZADRU

Zadarski Ogranak utemeljen je 1954. god. kao pododbor Matice hrvatske. No, već dotada Zadar, političko i upravno središte Dalmacije do prvoga svjetskog rata, nije bio izvan djelovanja Matice hrvatske. U drugoj pol. 19. st. veći broj ljudi iz Zadra i njegovog šireg područja bio je u članstvu Matice hrvatske. Zanimljivo je spomenuti Matičino godišnje izvješće iz godine 1880. u kojem stoji da je na zadarskom području i u samom gradu njezinih 208 članova. Među njima su brojni učitelji, župnici, gimnazijalci, ima i carskih te kraljevskih dvorskih savjetnika, trgovaca, carinika, oružničkih časnika, seoskih glavara, član je i jedan tajnik kraljevskog kabineta u Beču. nekoliko je veleposjednika. Poimenično: Juraj Biankini, urednik Narodnog lista, Miho Klaić, tadanji predsjednik Matice dalmatinske, Ivo Prodan, poznati pravaš i urednik Katoličke Dalmacije. Petar Dujam Maupas, zadarski nadbiskup, Đuro knez Vojnović, predsjednik zemaljskog odbora. Još jedan veoma zanimljiv podatak: utemeljena 1862. Matica dalmatinska od 1912. djeluje u okviru Matice hrvatske.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru izdaje časopis za znanost, kulturu i umjetnost Zadarsku smotru. Časopis koji je ranije nosio naziv Zadarska revija izlazi u 4 broja godišnje. Časopis je počeo izdavati klub prosvjetnih radnika Juraj Baraković, a dvije godine kasnije zadarski pododbor Matice hrvatske odnosno danas Ogranak Matice hrvatske u Zadru. Uz časopis danas se Ogranak može podičiti bogatom nakladničkom djelatnošću s područja povijesti, arheologije, povijesti književnosti, jezikoslovlja i književnih ostvaraja. Posljednjih godina Ogranak je utemeljio i svoju biblioteku Rječnici mjesnih govora koja se dosad pokazala vrlo uspješnom u očuvanju bogate leksikografske građe.