Ogranak Matice hrvatske u Zadru priredio je 12. ožujka predavanje prof. dr. sc. Kornelije Kuvač: “Hrvatski antiratni roman 21. stoljeća – suočavanje s traumom”
( predavanje je dio projekta RETRA – Reprezentacija traume u književnosti i novim medijma IP- UNIZD2025-27080). Trauma rata ostavlja dugotrajne posljedice na pojedinca i društvo. Velika je odgovornost kulturnih i književnih elita u tome koja će značenja pridati iskustvu rata. S obzirom da bi kultura trebala djelovati u smjeru ozdravljanja društva, mora spriječiti moguću desetljatnu uronjenosti u traumu? To znatno ovisi o načinima na koje se iskustvo rata ugrađuje u kolektivno pamćenje. Na tome počiva i razlika između ratne i antiratne književnosti. Ratnu se traumu može interpretirati društvenom potrebom u određenom povijesnom trenutku, a može je se predstaviti i kao apsurdni rezultat društvene i političke manipulacije koja prethodi ratu. Pisac 21. stoljeća manje je društveni interpretator, a više svjedok koji osvješćuje i suočava čitatelja sa stvarnim iskustvom rata. Često izlazi iz dominantnog društvenog narativa dajući glas istinskoj žrtvi koja svoju traumu ne može iskazati. On ukazuje na opasnost prijenosa ratne traume na potomke stradalih, čime se generiraju budući ratovi. Pisac 21. stoljeća potkopava velike povijesne priče kojima političke elite opravdavaju ratove. Predavanje je utvrdilo razlike između ratne i antiratne književnosti, prikazalo razvoj hrvatske antiratne književnosti u 21. st., te kroz vrlo aktualan pristup teorija traume interpretiralo romane koji kombinacijom fotografije i teksta te povezivanjem antiratnog pisma s elementima horora komuniciraju ratno iskustvo. Antiratni se angažman očituje u apeliranju prema odgovornosti svakog pojedinca u suprotstavljanju mitologizaciji prošlih trauma, zaključeno je u predavanju.
