Predstavljanje novoga romana Ivana Aralice: “Narukvica”

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zadru i Školske knjige, u četvrtak 7. ožujka, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, s početkom u 18:00,  predstavit će se novi roman Ivana Aralice: “Narukvica”. O knjizi će govoriti: dr. sc. Radomir Jurić, prof. dr. sc. Sanja Knežević te prof. dr. sc. Helena Sablić-Tomić.

Program će voditi Jelena Alfirević Franić, mag. philol. croat.

Radujemo se Vašem dolasku!

Narukvica-01

 

Predstavljena treća knjiga Tugomerike: “Stari bozi nas Hrvata”, autora Leonarda Eleršeka i Rada Žica Mikulina

Treća knjiga dvanaestoknjižja “Tugomerika”, višetomne zbirke pučke književnosti otoka Krka, autora Leonarda Eleršeka i Rada Žica Mikulina, nosi naslov “Stari Bozi Nas Hrvata – Plemenite bodulske predaje o starim bogovima”. Knjigu su u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zadru,  u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru,  28. veljače  predstavili: urednik prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, prof. dr. sc. Ivica Vigato, prof dr. sc. Serđo Dokoza, doc. dr. sc. Branimir Vukosav i autori. Zbog zdravstvenih razloga, Rado Žic Mikulin predstavljanju je nazočio preko video veze. Program je vodila Anica Serdarević.

Knjiga je krajem 2023. objavljena u nakladi zagrebačkog Arvalisa. Recenzenti su: izv. prof. dr. sc
Mario Katić s odjela za etnologiju i antropologiju,   prof. dr.sc. Slavomir Sambunjak i izv.
prof dr. sc Arkadiusz Krasicki s Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.

U knjizi je sabrano stotinjak autentičnih i tematski odabranih priča i pjesama čakavskih pučkih kazivača u kojima se susrećemo s mnogim poznatim i nepoznatim mitološkim stvorenjima hrvatske starine. Mnoštvo poznatih i nepoznatih sjevernojadranskih bogova predvodi glavni bog Hrvata Hor, još nazivan Har, Hr, Hrv, Horak, božanstvo Sunca i rata po kojem smo dobili ime Hrvati. Do njega stoji otac, bog stvoritelj, gromovnik Pirun (Perun) i pod njima svi ostali bozi: Davor, Dobrinj (Dobrina, Dobrila), Tuman, Mrak, Veliš (Velež), Kurent (Korent), Mrjan, Ruš, Dažjak (Dežbog), Burut, Jadar, Zarat (Zarut), Žol (Mjesec), Trimuš, Trojak, Šoš…, te božice: Aštur (Ištur, Uštur), Visla (Visna, Vesna), Morana, Lada (Lara), Vitrana (Vetrana), Cvita, Žinta, Težača i druge. U ovoj dragocjenoj pučkoj književnosti, u kojoj se miješa mitsko, pogansko, ali i biblijsko, razabire se kolektivni pogled otočnih Hrvata na svoja pretkršćanska vjerovanja.

 

 

 

 

Susret Ogranaka – promocija zbirke Mije Tokića: “Breme te tvoje nosi”

27. veljače održan je susret Ogranka Matice hrvatske u Zadru i Tomislavgradu. Susret je upriličen zadarskom promocijom izabranih pjesama Mije Tokića: “Breme te tvoje nosi”, u dvorani zadarskoga Ogranka. Sudjelovali su: dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Mate Kelava, prof.,  predsjednik Ogranka u Tomislavgradu,  dr. sc. Šimun Musa, prof. emeritus, Tomislav Majić, dipl. ing., Mate Kovačević, prof., te Mijo Tokić, prof, autor. Kroz program je vodila Mateja Rožanković Dilber. Stihove je čitala Danijela Musić, prof. U glazbenom dijelu programa sudjelovao je pjevački ansambl Matice hrvatske iz Tomislavgrada, te sestre Musić, Mihaela i Gabrijela. Uz izabrane stihove, susret su obilježila lijepa sjećanja na  događaje i doživljaje iz zadarskih studentskih dana.
Tokićeva poezija dubokoga iskustava zagledana je u apsolut, ona stvaralačkim nemirima, cjelokupnom kreacijom i ljudskim težnjama, zori ljepotom i privlači blizinom. Tokić pjeva o prvim i posljednjim stvarima, i riječju i slutnjama, i afirmacijom i negacijom, i šutnjom i sumnjom…, riječi su profesora Muse. U njemu je usredištena istina martirijskoga puta hrvatskoga naroda u milenijskom trajanju, naroda koji je plamenom žrtve svijetlio (taj) put i okrenut licem prema buri plodio povijest kontinuiranim usudom koji nije gasio nadu, već rađao život. Zaključio je Musa.

(fotografije snimila: Ana Anić)

Promocija knjige Leonarda Eleršeka i Rada Žica Mikulina: “Stari bozi nas Hrvata”

Treća knjiga dvanaestoknjižja “Tugomerika”, višetomne zbirke pučke književnosti otoka Krka, autora Leonarda Eleršeka i Rada Žica Mikulina, nosi naslov “Stari Bozi Nas Hrvata – Plemenite bodulske predaje o starim bogovima”. U njoj je sabrano stotinjak autentičnih i tematski odabranih priča i pjesama čakavskih pučkih kazivača u kojima se susrećemo s mnogim poznatim i nepoznatim mitološkim stvorenjima hrvatske starine.

Knjigu će u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u srijedu 28. veljače (Obala Kralja Krešimira IV. 2), predstaviti urednik prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, prof. dr. sc. Ivica Vigato, prof dr. sc. Serđo Dokoza, doc. dr. sc. Branimir Vukosav i autori. Organizator je Ogranak Matice hrvatske u Zadru.

 

Radujemo se Vašem dolasku!

MH stari bozi nas hrvata-01

Predstavljen roman Tomislava Beronića: Misal kneza Anža Frankopana.

 

Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Družba Braća Hrvatskoga Zmaja – Zmajski stol u Zadru predstavili su roman Tomislava Beronića: Misal kneza Anža Frankopana.

Predstavljanje se održalo u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, u četvrtak 22. veljače, a priređeno je prigodno, uz Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

O književno-umjetničkim vrijednostima u romanu govorila je Elvira Katić, profesorica i diplomirana knjižničarka, dok je prof. dr. sc. Ivica Vigato govorio o fenomenu knjige tiskane isključivo na glagoljici, o glagoljskim fontovima, razvoju glagoljske grafije, kao i o važnosti obrazovnog i edukativnog aspekta glagoljice danas. Na kraju se prisutnima obratio Tomislav Beronić, objasnivši razloge koji su ga potaknuli na ovakav nadasve izazovan čin objavljivanja romana na glagoljici. Kroz program je vodila Anica Serdarević.

Roman, u potpunosti pisan na glagoljici, temeljen je na rekonstrukciji mogućih događaja u razdoblju od desetak godina kada je knez Anž Frankopan 1479. godine ostao bez Brinja do povratka u svoj kaštel Jelovik 1490. u svrhu pripreme izdanja ”Misala po zakonu rimskog dvora”, poznatijeg u povijesti domaće književnosti kao ”Prvotisak”. Riječ je o prvom misalu na svijetu koji nije tiskan latinicom, nego nekim drugim pismom – glagoljicom. U prvom dijelu romana radnja se odvija većinom u Veneciji, gdje se knez Anž sreće s tada novim otkrićem koje će temeljito promijeniti svijet – Gutenbergovim tiskarskim strojem. U drugom dijelu romana radnja se većinom odvija u Kosinju, jer se tamo tiska ”Misal po zakonu rimskog dvora“. Ovo je prvi roman tiskan na glagoljici nakon više od jednog stoljeća.