OGRANAK MATICE HRVATSKE U ZADRU, OGRANAK MATICE HRVATSKE U PAGU I UDRUGA TURISTIČKIH VODIČA „DONAT“
prikazuju knjigu
MATE DONADIĆA
PRIČA O SOLI
Sudjeluju: Vlatko Majić, Lara Kajmak i Mate Donadić, autor knjige
Dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1, Zadar
Utorak, 28. ožujka 2023. godine
Početak u 18:30
Ogranak Matice hrvatske u Trogiru i Hrvatsko književno društvo Zadar, pozivaju Vas na prikaz zbirke pjesama mlade pjesnikinje Ane Čagalj: “U kolijevci tišine”.
Zbirku će predstaviti Nikola Šimić Tonin (Hrvatsko književno društvo, Ogranak Zadar), dr. sc. Danka Radić (predsjednica OMHT-a) i Ana Čagalj, autorica.
Prikaz će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, u četvrtak 23. ožujka s početkom u 18:00.
U četvrtak 23. ožujka, s početkom u 12:00, dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru bit će prikazana knjiga Stanislava Antića: “Moje životno djelo”.
Knjiga je objavljena u nakladi Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar. Knjigu je uredio i za objavljivanje priredio zadarski novinar i urednik Nedjeljko Jusup. Uz urednika Jusupa o knjizi će govoriti: Antićev prijatelj Josip Ećo Vlahović, direktor korporativnih komunikacija Adris Grupe Predrag Drago Grubić i nekadašnji šef proizvodnje SAS-a Aleksandar Braco Pantalon. Voditeljica predstavljanja je Tamara Šoletić, glumica zadarskog Kazališta lutaka.
Povodom Međunarodnoga dana žena Knjižnica Bogdana Ogrizovića Zagreb i Matica hrvatska Zadar organiziraju predstavljanje književnog prvijenca o nasilju nad ženom (silovanju i femicidu) Bila sam žohar mlade književnice Jelene Alfirević-Franić.
O knjizi će govoriti: Julijana Matanović, sveučilišna prof. u miru i književnica; Darija Žilić, prof. i književnica; Magdalena Mrčela, prof. i književnica; Rosie Kugli, pravnica i književnica i Jelena Alfirević-Franić, prof. i autorica knjige.
Održat će se i književni kružok Književnice u dijalogu: tijelo, žena, bol – sudionice promocije, sve ujedno suvremene hrvatske književnice, pročitat će izbor iz vlastitog umjetničkog stvaralaštva, na temu žene i ženskosti.
Uz glazbenu pratnju gitare kulturno-književnu večer oplemenit će Duo Sonido (Marija Tereza Mandir i Bruno Mikuš).
Predstavljanje knjige održat će se u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u petak, 24. ožujka 2023. s početkom u 20 sati.
U spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i ove smo godine obilježili Dane hrvatskog jezika. Deklaracija je nastajala i potpisivana u Matici hrvatskoj u Zagrebu od 11. do 17. ožujka 1967. Trideset godina kasnije, 28. veljače 1997, Zastupnički dom Državnoga sabora RH donio je Odluku o proglašenju spomen-tjedna Dani hrvatskoga jezika u spomen na Deklaraciju iz 1967, a u svrhu promicanja, njegovanja te razvijanja kulture i čistoće hrvatskoga jezika u javnoj uporabi. Zamisao o održavanju Dana hrvatskoga jezika dao je pokojni akademik Ivo Frangeš na Matoševim danima u Tovarniku 1989. Ovogodišnje Dane hrvatskoga jezika obilježili smo prikazom 150. knjige iz Matičine edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Knjiga donosi izabrane tekstove dvojice autora, Krune Krstića i Adolfa Bratoljuba Klaića. O knjizi su govorili doc. dr. sc. Sanja Baričević i dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus. Voditeljica programa bila je Anica Serdarević. U nesklonim im društvenim i političkim prilikama mnogi su hrvatski intelektualci i njihova djela bili zapostavljeni te su afirmirani i stavljeni u središte istraživačkog interesa u posljednjih trideset godina. O jednom takvom intelektualcu, Kruni Krstiću, može se reći da je bio hrvatski preteča u svemu, kako kaže prof. Lisac, koji je priredio njegove tekstove u ovoj knjizi. Kruno Krstić je, prema prof. Liscu, bio liberalac demokratske misli, preteča oksfordske škole. Profesorica Baričević navodi kako su dvojica autora u knjizi predstavljena u okviru uvodnih studija s osvrtom na njihova najvažnija djela gdje su izneseni sudovi o važnosti njihova prinosa te njihovi ljetopisi i bibliografije. Naposljetku je izborom tekstova u knjigu uvršten 21 tekst članaka i studija Krune Krstića te pet jezikoslovnih eseja i pet pripovjednih proza Adolfa Bratoljuba Klaića. Monografija pruža sveobuhvatan uvid u njihovo djelovanje, pa je nezaobilazna pri proučavanju njihovog djelovanja te predstavlja vrijedan prinos u razumijevanju važnosti njihovog mjesta u povijesti hrvatske znanstvene misli i kulture, zaključila je profesorica Baričević. Izabrane tekstove Adolfa Bratoljuba Klaića priredio je akademik Stjepan Damjanović.
