„…našao sam se u gradu koji je s jedne strane gledao na bliske, nepoznate mi otoke ispred njega i na udaljeni velebni Velebit u zaleđu. Ono što sam odmah zapazio bila je golema količina otvorenog neba iznad Zadra. Pokrivalo ga je kao beskrajna plava kupola i to me nekako ohrabrilo.“

                                                                                                          Luko Paljetak

Akademik Luko Paljetak (1943.–2024.) hrvatski pjesnik, prevoditelj, dramaturg i filolog svojim je bogatim djelom trajno zadužio hrvatsku književnost. Njegovo pjesništvo pripada vrhuncima hrvatske književne riječi. Svojim brojnim pjesničkim knjigama otvarao je uvijek nove i svježe prostore hrvatske poezije. Književni rad Luka Paljetka prepoznat je izvan nacionalnih granica; uz to što je bio član HAZU, Paljetak je bio i član Ruske akademije umjetnosti te Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj književni rad ovjenčan je svim značajnim književnim nagradama – Nagrada Tina Ujevića, Nagrada Vladimira Nazora, Goranov vijenac, i dr. Uz književnost bavio se i slikarstvom. Više njegovih zbirki objavljeno je u grafičkim mapama poznatih hrvatskih slikara. Luko Paljetak od vremena studija do posljednjih dana ovozemaljskog života predano je i neumorno stvarao. Hrvatsku kulturu oplemenio je pjesničkim djelom kao svjedočanstvom vrlina – radosti, nade, djetinje zaigranosti.

Luko Paljetak na Filozofskom fakultetu u Zadru studirao je anglistiku i tadašnju jugoslavistiku, bio je dramaturg u Kazalištu lutaka – Zadar, u uredništvu Zadarske revije, a do povratka u Dubrovnik kasnih 70-ih godina, bio je asistent prof. dr. sc. Nikole Ivanišina na Odsjeku za kroatistiku. Zadar je grad u kojem se formirao kao svestrani umjetnik. Ovdje je napisao svoju prvu knjigu Nečastivi iz ruže i objavio jednu od posljednjih – Nakupine.

Komemoracija za akademika Luka Paljetka održat će se u srijedu, 13. studenoga 2024. u 18 sati

u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Obala kralja Petra Krešimira IV/2).

komemoracija -plakat Luko Paljetak.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru održava svoju Izvještajnu skupštinu koja će se održati u utorak, 5. studenoga, s početkom u 19:00, u dvorani Ogranka , na adresi Don Ive Prodana 1, u Zadru.

MH Izvještajna skupština

OGRANAK MATICE HRVATSKE U ZADRU
I IZDAVAČKA KUĆA ALFA D.D.

predstavljaju knjigu

MAGDALENE MRČELE
ZLATAROVA KLETVA

O KNJIZI ĆE GOVORITI:

Jelena Alfirević, prof.

Tomislav Fuzul, prof. , urednik

Magdalena Mrčela, prof. , autorica

Dvorana Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1

Četvrtak, 7. studenoga 2024.
Početak u 18:30

Komemoracija u spomen na sveučilišnu profesoricu, teatrologinju i uglednu članicu Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodoru Vigato

Komemoracija u spomen na sveučilišnu profesoricu, teatrologinju i uglednu članicu Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodoru Vigato održat će se u srijedu, 6. studenoga 2024. godine u Kazalištu lutaka Zadar u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Kazališta lutaka Zadar i Ogranka Matice hrvatske u Zadru, s početkom u 12 sati.

Sveučilišna profesorica, teatrologinja i ugledna članica Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato (1953. – 2024.) preminula je nakon kratke bolesti 11. kolovoza 2024. godine u 71. godini života. Od 1999. godine Teodora Vigato zaposlena je na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru, koja osnivanjem Sveučilišta u Zadru postaje Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja. Na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predavala je kolegije vezane uz lutkarstvo i scensku kulturu, stariju hrvatsku književnost te iznimno uspješno vodila dramske radionice. Profesorica Vigato objavila je četiri znanstvene knjige iz povijesti hrvatskog i zadarskog lutkarstva: Svi zadarski ginjoli (2011.), Mile Gatara i zadarsko lutkarstvo (2015.), Poetski putevi zadarskog lutkarstva (2018.), Zadarsko lutkarstvo za 21. stoljeće (2022.). Monografiju San putujućeg glumca (2022.) posvetila je zadarskom glumcu lutkaru Zlatku Košti, ali i svim glumcima lutkarima, čime se trajno upisala u povijest zadarskog i hrvatskog lutkarstva.

Izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato u punini svoga života i rada živjela je i voljela lutkarstvo, posebice zadarsko lutkarstvo. Možda je to i ponajbolje predočeno rečenicama Luka Paljetka koje je izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato uvijek isticala: Sve je lutka. Lutka je sve!

Počivala u miru Božjem, draga Tea!

U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 26. listopada održana je Glavna skupština Matice hrvatske. Skupštinu su uz 155 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Dubravka Đurić Nemec, izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek; povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra vlč. Vlado Mikšić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše; Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest; Mislav Grgić, veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog Zmaja; Darko Majstorović, predsjednik Strukovne udruge kriminalista i Vladimir Miletić, predsjednik podružnice te udruge za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Lobel Machala knjižničarski savjetnik i rukovoditelj Odjela Bibliografsko središte, uime ravnateljice NSK te direktorice u Privrednoj banci Zagreb Vilijana Belas i Jadranka Krajina, predstavnice donatora MH.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši najvažnije projekte i aktivnosti ostvarene u protekloj godini. Gavran je podsjetio na najvažniji događaj, odnosno 26. siječnja kada je na inicijativu Matice hrvatske Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku. Vlada RH potvrdila je petnaest članova Vijeća za hrvatski jezik iz petnaest važnih kulturnih i obrazovnih institucija, a 23. listopada održana je i prva sjednica toga tijela čiji je predsjednik na prijedlog Matice hrvatske postao Marko Tadić.

Na Skupštini su zadarski Ogranak predstavljali: prof. dr. sc. Ivica Vigato, izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja, Drinka Dujmović, prof. i Anica Serdarević, prof.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru nagrađen je srebrnom poveljom Matice hrvatske za knjigu Tina Lemca: Pečati i kistovi, Izbor iz književnih kritika 2011.-2021.